Predsjednik Donald Trump u nedjelju je telefonski razgovarao s kurdskim čelnicima u Iraku o američko-izraelskom ratu protiv Irana i mogućem daljnjem razvoju situacije, potvrdila su za Axios tri izvora upoznata s pozivima.
Zašto je to važno? Kurdi raspolažu s tisućama vojnika raspoređenih uz granicu Irana i Iraka te kontroliraju strateški važne teritorije koji bi mogli imati značajnu ulogu u daljnjoj eskalaciji sukoba. Irački Kurdi istodobno održavaju bliske veze s kurdskom manjinom u Iranu.
Prema navodima dvaju izvora, Trump je razgovarao s čelnicima dviju glavnih kurdskih frakcija u Iraku - Masudom Barzanijem i Bafelom Talabanijem - dan nakon što je odobrio subotnju kampanju bombardiranja.
Izvor upoznat s pozivima opisao ih je kao "osjetljive" i odbio iznijeti pojedinosti o njihovu sadržaju.
Jedan od sugovornika tvrdi da su razgovori rezultat višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua iza zatvorenih vrata. Izrael desetljećima održava bliske sigurnosne, vojne i obavještajne veze s Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.
"Izaći će iz sjene"
"Opći je stav, a svakako i Netanyahuov, da će Kurdi izaći iz sjene i da će se pobuniti", rekao je jedan dužnosnik.
Prema istom izvoru, Netanyahu, koji je "neumorno" zagovarao napade na Iran i promjenu režima, pitanje Kurda prvi je put otvorio tijekom sastanka s Trumpom u Bijeloj kući.
"Kada je prvi put došao i satima razgovarao s Trumpom, stekli ste dojam da je Netanyahu sve isplanirao", rekao je dužnosnik. "Imao je razrađen plan za nasljednika režima. Imao je razrađene Kurde - dvije skupine ovdje i ondje. Toliko i toliko ljudi će se dići", dodao je.
Na upit o Trumpovim razgovorima s Kurdima glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbila je iznositi detalje. "Predsjednik Trump proteklih je dana bio u kontaktu s brojnim saveznicima i partnerima u regiji", izjavila je za Axios.
U nedjelju je Kurdistanska stranka slobode, iransko-kurdska oporbena skupina sa sjedištem u iračkoj autonomnoj regiji Kurdistan, optužila Iran za intenzivnu kampanju raketnih i bespilotnih napada. Šest dana prije izbijanja rata pet kurdskih disidentskih skupina koje djeluju iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana s ciljem borbe protiv Irana.
Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu te se često opisuju kao najveći narod na svijetu bez vlastite države. Njihove povijesne zemlje obuhvaćaju jugoistočnu Tursku, sjevernu Siriju, sjeverni Irak i sjeverozapadni Iran.
U sjevernom Iraku Kurdi upravljaju autonomnom regijom koja je uspostavljena nakon američke invazije 2003. godine, kojom je srušen režim Sadama Huseina. Kurdski borci, poznati kao pešmerge - što znači "oni koji se suočavaju sa smrću" - imaju desetljeća borbenog iskustva iz sukoba u Iraku i borbi protiv ISIS-a u Siriji.
Njihovo uključivanje u sukob na terenu moglo bi američko-izraelskoj kampanji bombardiranja, započetoj u subotu, dodati ključnu dimenziju kopnenog ratovanja. Sličan model primijenjen je i u ratu u Afganistanu 2001., kada su Sjedinjene Države snažnom zračnom potporom podržavale manevarske operacije etničkih manjinskih snaga na terenu kako bi srušile talibanski režim.
Ipak, situaciju dodatno komplicira neprijateljski odnos Kurda i Turske, američkog i NATO saveznika. "Predsjednik razgovara sa svima. Razgovara s kurdskim čelnicima, razgovarao je i s Erdoganom", rekao je izvor.
Najava osnivanja Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana prošlog tjedna izazvala je napetosti i s iranskom oporbom u egzilu, predvođenom prognanim prijestolonasljednikom Irana.
Iako američki kreatori politike smatraju da je Netanyahu možda precijenio broj Kurda koji bi bili spremni podići oružje protiv Irana, jedan je dužnosnik ocijenio da njihov potencijal ipak nije zanemariv. "Kakvu bi točno ulogu mogli imati u ratu ili u postratnom Iranu, to je iznad moje razine odlučivanja", zaključio je.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Potvrđeno da je pogođeno nuklearno postrojenje u Iranu. Oglasila se Rusija: "Bio je to paravan..."
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
GLASINA NIJE TOČNASlavni nogometaš Irana nije tražio da ga klub pusti kako bi mogao u rat
