Nastavi li se rat na Bliskom istoku to bismo mogli osjetiti na svojim novčanicima. Iz zemalja zalijeva u Europu stižu znatne količine goriva i plina, a cijene su već počele skakati. Iz MOL-a, koji je većinski vlasnik INA-e, poručili su kako nedostaje dizela i da ne isključuju povećanje njegove cijene. Odmah su reagirala i tržišta nafte i plina.
Naftna polja u dometu su Iranskih projektila. Uz Ras Tanuru tu je i AL Ghavar, najveće naftno polje na svijetu. U zalijevu su još brojna velika crpilišta čije bi zatvaranje moglo dovesti do tektonskih poremećaja.
Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta objasnio je da su se, nakon Venezuele najveće rezerve nafte se nalaze baš u Saudijskoj Arabiji. U susjedstvu je i Katar sa svojim plinskim zalihama. Njihov državni proizvođač, nakon napada na susjednu Saudijsku Arabiju, privremeno je obustavio proizvodnju ukapljenog plina pa su cijene u Europi skočile za 50 posto.
"Skladišta plina koja su prazna, do iduće ogrijevne sezone ih treba napuniti. Zato je katarski plin i LNG za Europu je bitan. Negdje 25 posto proizvodnje plina dolazi upravo iz Katra", rekao je Brkić.
Nastavi li se kriza i rast cijena energenata, stručnjaci upozoravaju da bi se to moglo preliti na globalnu inflaciju koju bi mogla osjetiti i Hrvatska.
"Inflacija je nešto što bi se moglo razbuktati, u ovom slučaju bi to došlo sa strane ponude, zbog cijena energenata koji bi rasli. U tom pogledu, barem neposredna budućnost nije baš blistava", poručio je Luka Brkić, ekonomski analitičar.
Što su o mogućem poskupljenju rekli iz MOL-a, pogledajte u prilogu novinara Nove TV, Gorana Latkovića.
