Zagrebački sud poništio je presudu Stepincu iz 1946. uz obrazloženje da grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva.
Pročitajte i ovo
Pripreme u tijeku
Relikvije blaženog Alojzija Stepinca stižu u Krašić: "Želimo pokazati da smo dostojni toga"
Sud odlučio
Devetorica uhićenih zbog upada na Dane srpske kulture izlaze na slobodu
masovna mobilizacija?
Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
ZONA OGRANIČENJA
Grad naplatio 400.000 eura kazni i smanjio prometne gužve: Dio građana u šoku zbog paprenih iznosa
Potraga u tijeku
Autobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
"Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako nastavi iskopat će ponor u koji će upasti i ostati sama, bez potpore civiliziranog, anifašističkog i antinacionalnog dijela čovečanstva", izjavio je Nikolić za internetsko izdanje lista Blic.
"Stepinac nikada nije osuđen u Hrvatskoj, kako u NDH tako i u današnjem pravnom slijedbeniku te ustaške države. Osuđen je u Jugoslaviji, a Srbija je pravni slijedbenik svih zemalja bivše Jugoslavije, i s tim su suglasne sve novostvorene države", dodao je.
'To je pritisak na Papu'
Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju "da odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala".
"Svoje stajalište o ulozi Stepinca u Drugom svjetskom ratu prenio sam papi Franji u izravnom razgovoru prilikom posjeta Vatikanu", podsjetio je Nikolić i naglasio kako osobno priprema dokaze koje će predočiti mješovitom povjerenstvu Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.
"Poglavar Rimokatoličke crkve mi je rekao da neće žuriti s odlukom zato što bi Stepinac bio prvi krišćanski svetac koga SPC i ostale pravoslavne crkve ne bi priznale", navodi Blic citirajući Nikolića.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac, a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud poništi pobijanu presudu u cijelosti. (Hina)