Važan korak u kineskom programu ljudskih svemirskih letova ostvaren lansiranjem kineske letjelice Shenzhou-23 rano u ponedjeljak u Zemljinu orbitu i njezinim spajanjem s kineskom svemirskom postajom Tiangong.
Nema cjepiva
Proglašena međunarodna zdravstvena uzbuna: Zabilježene stotine sumnjivih smrti
ništa bez mame
Ročnik se razbolio na obuci, majka šokirana potezom vojske: "Pa nisam ga poslala u vrtić!"
NA OBALI
Teška prometna nesreća: Dvoje ozlijeđenih, cesta je bila zatvorena za promet
Raketa Dugi marš 2-F poletjela je iz lansirnog centra Jiuquan u sjeverozapadnoj kineskoj pustinji Gobi u nedjelju navečer po lokalnom kineskom vremenu. Svemirska letjelica Shenzhou-23 odvojila se od rakete oko deset minuta nakon lansiranja i ušla u orbitu, priopćila je kineska Agencija za svemirske letove s ljudskom posadom (CMSA).
"Astronauti su u dobrom stanju, a lansiranje je u potpunosti uspješno", stoji u istop priopćenju koje prenosi agencija AFP. Letjelica se spojila s postajom nakon otprilike 3,5 sata leta, prema izvješću kineske agencije Xinhua.
Posadu čine prvi astronaut iz Hong Konga Li Jiaying, 43-godišnji bivši policijski službenik. Druga dvojica članova posade su svemirski inženjer Zhu Yangzhu i bivši pilot kineskog ratnog zrakoplovstva Zhang Zhiyuan, obojica u dobi od 39 godina i na svom prvom letu u svemir. Tijekom misije provodit će se istraživanja iz područja životnih znanosti, znanosti o materijalima, dinamike fluida i medicine.
Glavni cilj - godinu dana boravka u svemiru
Ključni cilj misije je planirani jednogodišnji boravak astronauta u orbiti radi proučavanja učinaka mikrogravitacije. Odabrani astronaut bit će naknadno objavljen, priopćila je CMSA.
Znanstvenik Richard de Grijs istaknuo je za agenciju AFP rizike poput gubitka gustoće kostiju, atrofije mišića, izloženosti zračenju, poremećaja spavanja te psihološkog i ponašajnog umora. Naglasio je i važnost sustava za recikliranje vode i zraka te spremnost na hitne medicinske situacije.
"Godina u orbiti dovodi i opremu i ljude u drukčiji operativni režim, u usporedbi s kraćim misijama Shenzhou u ranijim fazama programa", dodao je. De Grijs je naglasio da Kina postupno razvija iskustvo za "održivo korištenje" svoje svemirske postaje Tiangong.
Krajnji cilj - Mjesec
Misija je dio kineskog cilja da pošalje astronaute na Mjesec prije 2030. godine, u natjecanju sa Sjedinjenim Američkim Državama i programom Artemis. Kina priprema letjelicu Mengzhou za orbitalni probni let tijekom tekuće godine. Ona bi trebala zamijeniti stariju liniju Shenzhou i prevoziti astronaute prema Mjesecu.
Peking planira do 2035. godine izgraditi prvu fazu nastanjive znanstvene baze pod nazivom Međunarodna lunarna istraživačka postaja (ILRS). Kina također planira do kraja tekuće godine primiti prvog stranog astronauta, iz Pakistana, na postaji Tiangong.
Kina je tijekom posljednja tri desetljeća znatno proširila svoj svemirski program, ulažući milijarde kako bi sustigla Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Europu. Godine 2019. spustila je letjelicu Chang’e-4 na takozvanu "tamnu" stranu Mjeseca, što je bio prvi takav pothvat u svijetu. Godine 2021. Kina je uspješno i poslala i mali rover na Mars.