PONIŠTENA PRESUDA STEPINCU 'Dirnut sam i presretan da su moja djeca i unuci dočekali taj trenutak'

17:15 Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pozdravila je u petak odluku Županijskoga suda u Zagrebu da poništi presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu kojom su ga osudile komunističke vlasti u montiranom postupku 1946. te je istaknula da je ispravljena velika nepravda učinjena hrvatskom blaženiku.

Pročitajte i ovo ZNAM TE, PUŠKO, KAD SI PIŠTOLJ BILA Oporba nimalo iznenađena Turudićevom odlukom: "Ovo je pokušaj zametanja tragova" "Sramota za Hrvatsku" Predsjednik napao DORH: "Ova odluka potvrđuje zašto je Plenković ugurao Turudića na mjesto glavnog državnog odvjetnika"

"Hrvatska demokratska zajednica pozdravlja današnju odluku Županijskog suda u Zagrebu koji je u cijelosti poništio presudu nadbiskupu Alojziju Stepincu kojom su ga komunističke vlasti u montiranom postupku 1946. osudile na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava."

Presuda koja je donesena u tom procesu 1946., predstavlja zloporabu političke moći i grubo kršenje svih načela prava, ističe HDZ i dodaje da je sedamdeset godina kasnije ispravljena velika nepravda učinjena hrvatskom blaženiku koji je i sam tijekom služenja kazne odbio pomilovanje i tražio poništenje presude odnosno obnovu postupka.

Blaženi Alojzije Stepinac je, unatoč presudi komunističkih vlasti, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda bio i ostao moralna vertikala, upamćen kao zagrebački nadbiskup koji je izlažući svoj život pomagao politički progonjenima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili vjeru. U svom pastoralnom djelovanju bio je nepokolebljiv u čuvanju dostojanstva čovjeka i promicanju istine, ističe HDZ.

HDZ se zalaže za zaštitu temeljnih ljudskih prava koja svoje ishodište nalaze u europskim civilizacijskim vrijednostima te za osudu svih totalitarnih režima, a koje kao moderna europska stranka promičemo, navodi se na kraju priopćenja.

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na svojoj je facebook stranici napisao: "Sretni smo zbog odluke zagrebačkog Županijskog suda o poništenju presude kojom su komunističke vlasti osudile bl. Alojzija Stepinca. Odluka je to koja pokazuje da je pravda uvijek dostižna. Desetljećima smo čekali ovaj dan i danas smo svjedoci da istina, ljubav i pravda uvijek pobjeđuju. Nećemo dopustiti da povijest opet pamti ovakvu nepravdu, a Stepinčeve riječi da se komunizam od laži rodio, od laži živi i da će od laži i umrijeti i dalje imaju jednaku težinu kao i onog dana kada su prvi put izgovorene".

15:10 Nadbiskupov nećak Boris Stepinac, koji je pokrenuo reviziju, kazao je nakon objave sudske odluke da se izvrsno osjeća. "Dirnut sam strašno, nisam očekivao da će to biti tako brzo riješeno. Zahvaljujem hrvatskom pravosuđu da je konačno skinuta jedna ljaga koja se godinama vukla ne samo na kardinala, na Katoličku crkvu, na obitelj, nego na cijeli hrvatski narod. Uistinu sam dirnut i presretan sam, presretan sam da su moja djeca i unuci dočekali taj trenutak", kazao je Stepinac.

"Danas su dokumenti i argumenti dokazali da je to uistinu bio pravednik i ostat ćemo kod toga. A ono sve nije bitno što se događalo, što sam ja proživio, što je proživjela moja obitelj", dodao je Stepinac, ističući da ne želi govoriti o ideologiji

Na pitanje zbog čega nije prije zatražio reviziju postupka kazao je da je ranije "imao nekoliko intervjua" u kojima je bio "nasanjkan", jer su "ili vlasnici medija, ili urednici ili osobno novinari, iskrenuli ili ne objavili onu pravu istinu" pa nije bio siguran "što će biti i kako će biti". "Zato me ovaj dan i veseli , veseli me otvorenost i pravednost ovoga suda i da je konačno skinuta ljaga sa jednog velikog hrvatskog čovjeka", kazao je.

Na pitanje ima li pokretanje revizije ikakve veze s postupkom kanonizacije Stepinac je kazao da je "možda to bio i jedan motiv da se to napravi sada jer su počeli sistematski napadi sa svih strana".

"Papa je donio odluku kakvu je donio. Ja to izuzetno poštujem. On želi raditi na zbližavanju obiju crkava želi na jedan način koji je on zamislio i mi to moramo poštovati. On je to napravio i neka se dokumentima i argumentima dokaže da je uistinu bio čist, da je bio svetac. Međutim, kroz ovo vrijeme pojavili su se strašni natpisi i ovdje. Dosta je bilo blaćenja, rekao sam i ja i mnogi drugi su rekli, dosta je bilo blaćenja. Hajdemo jednom sa istinom i to je bio motiv da smo to upravo u ovom trenutku napravili", zaključio je Stepinac.

Njegova kćer Kristina Stepinac Terzić, koja je kao odvjetnica obitelj i zastupala u ovom postupku, dodala je da je Županijski sud donio ispravnu odluku.

"Poništena je nezakonita presuda koja je egzistirala više od pola stoljeća. Postupak u kojem je donesena pobijena presuda bio je pun nezakonitosti počevši od kršenja temeljnog načela kaznenog postupka, prava na žalbu te ostalih povreda koje je danas jasno obrazložio predsjednik sudskog vijeća. Ovom presudom, zapravo samo je potvrđeno ono što smo mi kao obitelj i hrvatski narod oduvijek znali", kazala je.

Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaključio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude Stepincu kojom je kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.

15:03 Bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks kazao je da je poništenje presude nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. izraz političke volje hrvatskog naroda koji je "uvijek u svojoj duši i srcu osjećao kardinala Stepinca nevinom žrtvom komunističkog režima", dok predstavnici obitelji ističu kako su "dokumenti i argumenti" konačno dokazali da je "uistinu bio pravednik".

"Hrvatski narod je unatoč presude komunističkog suda iz 1946. uvijek u svojoj duši i srcu osjećao kardinala Stepinca nevinom žrtvom komunističkog režima i ova presuda je samo potvrdila tu duboku opredijeljenost i osjećaje hrvatskog naroda da je Stepinac žrtva jednog montiranog političkog procesa", kazao je Šeks ispred zagrebačkog Županijskog suda gdje je nazočio objavio odluke o poništenju presude Stepincu.

Dodao je da je i "pravni poredak koji je bio na snazi 1946. bio izvrgnut ruglu i prijeziru".

"To nije bila zakonita osuda ni zakonit proces to je bila zloupotreba svih civilizacijskih stečevina i u to vrijeme već dosegnutih. Puka politička odmazda prema nadbiskupu Stepincu, samo iz toga razloga što je odbio Katoličku crkvu u Hrvatskoj da ostane u djelokrugu univerzalne Katoličke crkve, što je odbio da se pokori vlastodršcima nove Jugoslavije. Ova presuda ima povijesni značaj, ona otvara mogućnost da se svima žrtvama komunističkog režima, tisućama žrtava koji su u montiranim procesima bez prava na obranu, bez prava na pošteno i pravično suđenje osuđeni i pogubljeni, da njihovi nasljednici zatraže zadovoljštinu, satisfakciju u ovakvim revizijama procesa, da se ti procesi i presude proglase ništetnima, bespredmetnima i da se na taj način barem djelomično zadovolji pravda", dodao je Šeks.

11.00 - Sud je presudio  da se u cijelosti poništava presuda kardinalu Alojziju Stepincu iz 1946. po kojoj je proglašeni krivim da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata. Osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

'Drago mi je da je hrvatsko sudstvo konačno ispravilo tešku nepravdu koju su tada morali donijeti pod tuđom direktivom. Ja vjerujem i da će rad ove komisije donijeti određene jasnoće i zato zahvaljujem Bogu i Svetom Ocu da je on takav riskantan potez pokrenuo da se neke stvari stave na svoje mjesto' Franjo Komarica, banjaloučki biskup Sudac Ivan Turudić, koji predsjedava vijećem, kazao je kako je zadatak vijeća ispitati presudu s aspekta zakona EU.

'Presuda grubo krši i tadašnja i sadašnja načela kaznenog prava kao što su pravo na pravično suđenje, zabrana prisilnog rada te obrazloženu odluku i pravo na žalbu', kazao je Turudić dodavši da je u procesu sa Stepincem bilo 13 optuženika optuženih za 40 kaznenih djela.

'Presuda jedno u odnosu na Stepinca nije obrazložena. niti u odluci o krivnji niti o kazni. Tako provedenim postupkom nije se moglo utvrditi pravo činjenično stanje no to i njie bio cilj. Cilj je bila osveta Stepincu, moralna diskvalifikacija njega i Katoličke Crkve, a za to je bila angažirana tadašnja cijela komunistička vrhuška. Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme NDH bio zagrebački nadbiskup. Sam se zapitao tijekom suđenja – pa što sam trebao učiniti? Otići u šumu ili pobjeći u London? On je odlučio ostati sa svojim narodom s kojim je bio i za vrijeme jugosvalenske monarhističke diktature i za vrijeme Titove komunističke diktature

Izdražvajući kaznu u Lepoglavi, odbio je pomilovanje i tražio obnovu postupka ili poništenje presude. Nakon 70 godina volja kardinala Stepinca ispunjena je od strane slobodnog suda Republike Hrvatske', obrazložio je Turudić.

Stranke imaju pravo žaliti se na ovu odluku, no u DORH-u su se već očitovali da se ne protive reviziji sudskog postupka.

9.59 - Na sud je došao Boris Stepinac, kardinalov nećak, koji je podnio zahtjev za revizijom postupka. On je bio u pratnji povjesničara Josipa Jurčevića. Također, stigao je i Vladimir Šeks. Šeks je, naime, jedan od autora odredbe u Zakona o kaznenom postupku prema kojoj se može ići u reviziju procesa i presuda bivše Jugoslavije ako su bila politička, politički motivirana kaznena djela i ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći.

Izvanraspravnim vijećem koje odlučuje o reviziji suđenja kardinalu Stepincu predsjedava sudac Ivan Turudić. Odluka bi trebala biti objavljena u 11 sati. 

Zahtjev za revizijom postupka podnijela je obitelj kardinala Stepinca.Privremeni glasnogovornik suda, Ratko Šćekić, potvrdio je da je reviziju postupka zatražio Stepinčev nećak.

'Izvanraspravno vijeće može usvojiti zahtjev i donijeti odluku koja se dostavlja strankama, a u petak će se znati jesu li za to ostvareni uvjeti ili ne', kazao je Šćekić.

Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.

Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.

Suđenje Stepincu još 1992. osudio Sabor

U veljači 1992. Sabor Republike Hrvatske donio je "Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu" u kojoj stoji da je na montiranom političkom sudskom procesu nevino osuđen "stoga što je odbio po nalogu komunističkih vlastodržaca, provesti crkveni raskol i odvojiti Katoličku crkvu Hrvata od Rima i Vatikana, sa dalekosežnim ciljem uništenja Katoličke crkve kao vjekovnog čuvara i zaštitnika očuvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda".

"Osuđen je stoga što je djelovao protiv nasilja i zločina komunističke vlasti, isto kao što je djelovao u vihoru i okrutnostima drugoga svjetskog rata, u zaštitu progonjenih, neovisno o njihovom narodnosnom podrijetlu, ili vjerskom svjetonazoru. Iako hrvatski narod i Katolička crkva nikada nisu priznali osudu kardinalu Stepincu, hrvatski Sabor kao najviše predstavničko tijelo Hrvatske izricanjem jasnog stava prema nepravednoj osudi kardinala Stepinca ispravlja jednu povijesnu nepravdu i uvredu hrvatskom narodu.

Osudom montiranog procesa i osude kardinalu Stepincu, hrvatski Sabor istodobno osuđuje političke procese brojnim nevino sudenim svečenicima, redovnicima i vjernicima osuđujući na taj način i protunarodni komunistički režim", stoji u deklaraciji.

Revizija omogućena izmjenama zakona iz 2009.

Revizija postupka provodi se temeljem odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2009. koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovarajućega pravnog akta.

Revizija treba sadržavati osobne osuđenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuđenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.

Ako utvrdi da je revizija osnovana vijeće će, po slovu zakona, "presudom poništiti u cijelosti ili djelomice pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti", a protiv odluke vijeća županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu. (Hina)