Znanstvenici su istraživanjem obuhvatili 4948 učenika srednjih škola u Hong Kongu u dobi od 12 do 18 godina i ispitali ih o navikama odlaska u krevet te psihičkom i mentalnom zdravlju. Njih 23 posto imalo je noćni ritam života odnosno prirodnu sklonost kasnom lijeganju u krevet.
'Noćne ptice' imale su 88 posto veće izglede za emotivne probleme i probleme u ponašanju u odnosu na druge tinejdžere i 25 posto veće izglede za lošije mentalno zdravlje.
Oko polovice noćobdija patilo je od simptoma nesanice, ponajviše su teško tonuli u san i teško održavali neprekinuti san.
Neovisno o ovom istraživanju, nesanicu prate trostruko veći izgledi za emotivne probleme te probleme ponašanja i probleme s mentalnim zdravljem.
“Ne spavati dovoljno ili nekvalitetno spavati može negativno utjecati na nečiju sposobnost da kontrolira emocije i donosi odluke što pridonosi riziku razvoja problema mentalnoga zdravlja", kaže voditeljica studije Shirley X. Li sa sveučilišta Hong Kong.
"Postoji dvosmjerni odnos između neurednog sna te emotivnih problema i problema s ponašanjem”, kazala je Li u e-mailu. Nekvalitetni san može dovesti do problema s mentalnim zdravljem a problemi u ponašanju i emotivni problemi mogu također uzrokovati probleme sa spavanjem".
Oko dvije trećine tinejdžera obuhvaćenih istraživanjem ubraja se u skupinu tzv. prijelaznog tipa što znači da nisu ni ranoranioci ni noćne ptice. Oko devet posto ispitanika bili su jutarnji tipovi, odnosno ranoranioci. Među noćobdijama oko 11 posto imalo je poteškoća s time da utone u san a oko četiri posto imalo je poteškoća održavati neprekinuti san.
Veći dio noćobdija, oko 22 posto, također se žalilo na lošije mentalno zdravlje u usporedbi s oko 15 posto drugih tinejdžera kao i na emotivne i druge probleme u ponašanju - njih 38 posto u odnosu na 24 posto.
Ograničenje studije je da su se znanstvenici morali oslanjati na procjene tinejdžera o kvaliteti njihova sna i drugim zdravstvenim problemima, što ne mora uvijek biti točno, navodi se u radu objavljenom u časopisu Sleep Medicine.
Unatoč tomu studija nudi nove dokaze o odnosu kratkog sna i loše kvalitete sna te emotivnih problema i problema s ponašanjem kod tinejdžera, komentira dr. Judith Owens, direktorica za medicinu spavanja u bostonskoj dječjoj bolnici te znanstvenica na harvardskom medicinskom fakultetu koja nije bila uključena u istraživanje.
Roditelji možda ne mogu promijeniti biološki sat djece no mogu poduzeti korake da im djeca bolje spavaju, kaže dr. Sujay Kansagra iz programa za medicinu dječjeg sna sveučilišta Duke u Durhamu.
“Cilj je osigurati da nema drugih faktora koji mogu pogoršati predispoziciju za kasnije lijeganje izazivajući tako još nekvalitetniji san" dodaje Kansagra. "Ključ je 30 minuta prije spavanja izbjegavati izloženost izvorima svjetla, posebice elektroničkih uređaja". (Hina)
