Uobičajen petak ujutro na tajvanskom otoku Kinmenu, nekoliko kilometara od obale Kine, začula se sirena za zračnu uzbunu. U uredu lokalne uprave ljudi su ugasili svjetla i sakrili se pod stolove. Drugi su pobjegli u podzemnu garažu. U obližnjoj bolnici osoblje je požurilo pružiti pomoć ljudima koji su teturali unutra s krvavim ozljedama.
Ali krv je bila lažna, a žrtve su bili volonteri. Zajedno s vladinim službenicima, sudjelovali su u obveznim vježbama civilne obrane i vojske održanim prošli mjesec diljem Tajvana. Svrha toga je uvježbavanje odgovora na mogući napad Kine.
Kina se dugo zavjetovala na "ponovno ujedinjenje" sa samoupravnim Tajvanom i nije isključila upotrebu sile. To je prijetnja koju Tajvan sve više shvaća ozbiljno. Predsjednik William Lai, koji je preuzeo dužnost prošle godine, radi na najsnažnijem jačanju obrane u posljednjih nekoliko godina, piše BBC.
Jedan od njegovih najvećih izazova, međutim, jest uvjeriti vlastiti narod u hitnost. Iako je njegova obrambena kampanja dobila podršku, izazvala je i kontroverze.
"Trebamo ove obrambene vježbe, vjerujem da postoji određena prijetnja iz Kine. Ali šanse za kinesku invaziju su male. Da su nas stvarno htjeli napasti, već bi to učinili", kaže Ben, financijski stručnjak koji radi u Taipeiju.
Većina ljudi na Tajvanu – 65 % prema istraživanju koje je u svibnju objavio vojni Institut za nacionalnu obranu i strateška istraživanja (INDSR) – vjeruje da je malo vjerojatno da će Kina napasti u sljedećih pet godina. I to unatoč američkom upozorenju da je prijetnja Tajvanu neposredna i da Peking priprema svoju vojsku da bude sposobna za invaziju do 2027.
Vojne pripreme Tajvana
Lai i njegova vlada često ponavljaju: "Pripremajući se za rat, izbjegavamo rat." Naglasili su da ne traže sukob, već koriste pravo Tajvana da izgradi svoju obranu.
Osim što su pokrenuli velike vojne reforme, žele i povećati obrambenu potrošnju za 23 % sljedeće godine na 949,5 milijardi NT$ (više od 26,5 milijarde eura), što bi bilo više od 3 % njihova BDP-a. Lai se obvezao povećati je na 5 % do 2030.
Nakon produljenja obveznog programa služenja vojnog roka Tajvan je sada povećao plaće i beneficije za vojsku te uveo rigorozniju obuku. Te mjere usmjerene su na rješavanje višegodišnjih problema nedostatka vojnika i niskog morala. Vojnici su se prije žalili na lošu obuku i dobili su nadimak "vojnici jagode" zbog svoje mekoće.
Godišnje ratne igre Han Kuang, koje uvježbavaju vojni odgovor na kineski napad, promijenjene su kako bi se unaprijed napisane vježbe zamijenile realističnijim simulacijama.
Ovogodišnje izdanje bilo je najduže i najveće dosad, s 22.000 pričuvnika koji su sudjelovali, oko 50 % više nego prošle godine. Osim borbe protiv ratovanja u sivoj zoni i kampanja dezinformiranja, jedan od glavnih fokusa bio je priprema za urbano ratovanje.
Vojnici su uvježbavali obranu od neprijateljskih trupa u sustavu javnog prijevoza, na brzim cestama i u gradskim predgrađima. U Taipeiju su vježbali utovar projektila na jurišne helikoptere u parku uz rijeku i pretvorili školu u stanicu za popravak tenkova.
Tajvanska vlada priprema svoje građane za invaziju i sve češćim vježbama civilne zaštite. Jedna od najvećih dosad, nazvana Vježba urbane otpornosti, održana je prošli mjesec.
Tijekom nekoliko dana svako veće urbano područje diljem Tajvana naizmjence je održavalo vježbe za zračnu uzbunu. Stanovnici određenih okruga morali su se vratiti u zatvorene prostore, dok su se hoteli, trgovine i restorani morali zatvoriti. Putnici nisu mogli ulaziti u vlakove i avione ili izlaziti iz njih. Svatko tko bi bio uhvaćen u kršenju naredbi riskirao bi kaznu.
Neki Tajvanci podržavaju vježbe.
"Vjerujem u miran suživot s Kinom, ali moramo i pojačati našu obranu. Prije rata u Ukrajini nije me bilo briga za ovo [mogućnost kineskog napada]. Ali nakon što se dogodila Ukrajina, počeo sam stvarno vjerovati da bi se to moglo dogoditi", kaže Ray Yang, koji radi u IT-u.
Neki, međutim, to odbacuju. "Čak i ako dođe do napada, što možemo učiniti?" tvrdi inženjer Liu.
Skepticizam na Kinmenu
Na Kinmenu je skepticizam još rašireniji. Maleni otok, koji je krajem 1940-ih i 1950-ih bio svjedok smrtonosnih sukoba između kineskih i tajvanskih snaga, smatra se prvim mjestom svakog mogućeg napada. No, s poboljšanjem odnosa preko tjesnaca i gospodarskih veza, mnogi na Kinmenu smatraju da se to neće dogoditi.
Brojni Tajvanci smatraju da bi invazija na Tajvan bila preskupa i besmislena za Kinu. Peking je više puta naglasio da želi "mirno ponovno ujedinjenje", što neki vide kao signal da želi Tajvan, koji je netaknut.
No Lai tvrdi da je Kina "strana neprijateljska sila" koja planira anektirati Tajvan i nastavlja svoje "političko i vojno zastrašivanje".
Još jedan faktor koji je dugo uvjeravao Tajvance da su sigurni jest da je SAD zakonom obvezan pomoći Tajvanu u samoobrani. Iako ankete pokazuju da je taj osjećaj sigurnosti splasnuo tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa, neki i dalje vjeruju da bi SAD pomogao Tajvanu u slučaju napada - a Kina bi nerado pristala na izravan vojni sukob s Amerikom.
Također postoji uvjerenje da bi međunarodna zajednica priskočila u pomoć Tajvanu s obzirom na njegovu golemu važnost u globalnoj industriji poluvodiča.
Eskalacija napetosti
Hoće li Kina izvršiti invaziju, dugo je bila egzistencijalna debata na Tajvanu. No hitnost tog pitanja porasla je s nedavnom eskalacijom napetosti, posebno s izborom Williama Laija prošle godine.
Laija, koji inzistira na tome da Tajvan nikada nije bio dio Kine, i njegovu Demokratsku progresivnu stranku (DPP) kineska vlada naziva separatistima.
Peking je optužio Laijevu vladu da ih namjerno antagonizira, posebno obrambenom kampanjom.
Svako formalno proglašenje neovisnosti Tajvana moglo bi izazvati vojnu akciju Kine, koja ima zakon koji navodi da će pribjeći "nemirnim sredstvima" kako bi spriječila "secesiju" Tajvana. Lai tvrdi da je Tajvan već suverena nacija i stoga nema potrebe formalno proglašavati neovisnost.
Osim što pojačava svoju retoriku, Kina također sve više šalje svoje ratne zrakoplove i brodove u tajvanski zračni prostor i vode.
Kina nikada nije potvrdila tvrdnju SAD-a da priprema svoju vojsku za invaziju na Tajvan do 2027. Ali očito je da jača svoju vojsku, mornaricu i naoružanje, što će biti prikazano na paradi sljedeći mjesec.
Stručnjaci su podijeljeni oko toga planira li Kina doista skoru invaziju. No mnogi se slažu da napetosti, u kombinaciji s kineskim vojnim potezima, povećavaju mogućnost sukoba.
Postoje bezbrojni načini na koje bi Kina mogla napasti. Osim iskrcavanja na tajvanske plaže ili lansiranja raketnih napada, mogla bi izvesti i zračne i pomorske blokade ili prekinuti podmorske komunikacijske kabele. No neki, posebno tajvanska vlada, vjeruju da se možda već odvija suptilnija invazija: ona u kojoj Kina pokušava osvojiti srca i umove običnih Tajvanaca u nadi da će jednog dana odabrati ujedinjenje.
Službeno, Kina potiče trgovinske i gospodarske veze s Tajvanom, kao i kulturne veze.
Neslužbeno, prema analitičarima i tajvanskim dužnosnicima, Peking je također ulagao u dezinformacijske kampanje i operacije utjecaja. Jedna studija Instituta V-Dem švedskog Sveučilišta u Göteborgu otkrila je da je Tajvan dugi niz godina najčešća meta na svijetu za dezinformacijske kampanje koje pokreću strane vlade.
Brojni tajvanski vojnici i vojni dužnosnici zatvoreni su zbog navodnog špijuniranja u ime Kine. Članovi DPP-a, uključujući bivšeg Laijeva pomoćnika, također su optuženi za špijunažu.
U međuvremenu tajvanske poznate osobe prijateljski nastrojene prema Kini, influenceri na društvenim mrežama i kineski supružnici tajvanskih građana našli su se pod budnim okom, a neki su deportirani ili prisiljeni otići.
Lai je također podržao duboko kontroverzan pokret građana čiji je cilj izbaciti oporbene političare za koje se smatra da su prebliski Kini.
Postoje neki znakovi javne podrške obrambenoj kampanji. Ali postoji i nelagoda. Jedno je mišljenje da obrambeni napori i Laijeva retorika provociraju Kinu, što bi moglo dovesti do rata.
"Mislim da je Kina vrlo jednostavna. Sve dok im ne kažete da želite neovisnost, neće vam ništa učiniti. Ali William Lai je lud u načinu na koji razgovara s Kinom. To će rasplamsati njihov bijes. Nikad se ne zna, jednog dana Xi Jinping bi mogao postati jako nesretan i napasti nas", kaže Chen, prodavačica u trgovini na Kinmenu.
Ankete dosljedno pokazuju da većina Tajvanaca želi status quo, što znači da ne žele ni ujedinjenje s Kinom ni formalno proglasiti neovisnost.
Politička oporba, u kojoj dominira stranka Kuomintang (KMT), optužuje vladu DPP-a da koristi mogućnost kineske invazije za širenje straha kako bi dobila političku podršku.
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
"Sestri se bore za život"
FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!"
-
PotragaObjavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane
