Svemirski teleskop James Webb otkrio je tragove poluteške vode (HOO) na udaljenom egzoplanetu koji pripada skupini užarenih plinovitih divova i koji je od Zemlje udaljen 700 svjetlosnih godina, a otkriće tog oblika vode kao novog traga, moglo bi ubuduće pomoći u boljoj potrazi za nastanjivim stjenovitim egzoplanetima.
Obična molekula vode sastoji se od dvaju atoma vodika i jednog atoma kisika. U molekuli HDO jedan atom vodika zamijenjen je deuterijem, težim oblikom vodika koji u jezgri ima jedan dodatni neutron.
Znanstvenici su mjerili koliko ima deuterija u odnosu na obični vodik u vodi, u atmosferi planeta WASP-39b. Taj omjer može otkriti gdje je planet nastao i kako se njegova atmosfera poslije mijenjala, piše portal Sceince Alert.
WASP-39b odabran je za istraživanje jer su ga Webbova četiri glavna instrumenta već promatrala u različitim dijelovima infracrvenog spektra. "Time raspolažemo najdetaljnijim transmisijskim spektrom bilo kojeg egzoplaneta dosad", pojasnili su autori istraživanja koje se trenutno nalazi na preprint serveru arXiv.
Zašto je otkriće poluteške vode važno?
Znanstvenici su Webbova opažanja usporedili s modelima atmosfere koji uzimaju u obzir temperaturu, oblake, kemijski sastav i propusnost atmosfere za svjetlost. Njihovi rezultati upućuju na to da WASP-39b sadržava znatno više deuterija od plinovitih divova u Sunčevu sustavu.
Jedno moguće objašnjenje jest da je planet izgubio velike količine obične vode. Budući da je HDO nešto teži oblik vode, manja je vjerojatnost da će pobjeći iz atmosfere u svemir.
Druga je mogućnost pak da je WASP-39b nastao znatno dalje od svoje matične zvijezde, iza takozvane snježne granice, gdje je ledena tvar sadržavala više deuterija te da se nakon toga približio zvijezdi. Autori istraživanja su naveli da su za utvrđivanje tog objašnjenja potrebni detaljni kemijski modeli.
Egzoplanet WASP-39b sam po sebi daleko je od kandidata za nastanjivost. Riječ je o plinovitom planetu na kojemu se temperature približavaju 1000 Celzijevih stupnjeva.
Međutim, otkriće HDO ostavlja jasne tragove u spektru koje Webb može otkriti na drugim, hladnijim stjenovitim egzoplanetima, kao novi trag njihove moguće nastanjivosti, ističu na kraju autori istraživanja.
