Nade za okončanje rata u Ukrajini i mirovnog sporazuma u izgledno vrijeme pale su u drugi plan zbog novih Trumpovih prijetnji danskom teritoriju, no analitičari upozoravaju da bi sve moglo biti dio veće igre. Putinove ambicije neće stati na Kijevu.
Pošta priznala problem
Kupci platforme koju Hrvati obožavaju očajni - vratili pakete, novca nema: "Čekam 50 dana, prebacuju odgovornost..."
Pogledajte snimke
VIDEO Nesvakidašnji prizori uznemirili ljude kod Čazme i u Zagrebu: "Majka je rekla da izađem iz kuće jer nešto takvo još nisam vidjela"
MUČAN SLUČAJ
Tragičan kraj velike potrage u susjedstvu! Milicu (25) su pronašli uz autocestu, stigli su rezultati obdukcije
Tim Willasey-Wilsey, povjesničar i bivši diplomat, upozorio je da projekt ruskog vođe još nije završen jer očekuje da će "Putin imati dobru godinu".
Rekao je da bi, čak i ako prestanu napadi i pucnjava u Ukrajini, sljedeći potezi Kremlja mogli biti još smjeliji. Prvo će, prema njegovim riječima, početi grickati rubove Ukrajine, kako bi testirao valjanost jamstava saveznika. Točka eskalacije mogao bi mali estonski grad.
"Ona za koju sam oduvijek mislila da je vrlo opasna je Narva, koja ima 80 posto ruskog stanovništva“, rekla je Willasey-Wilsey za Daily Mail.
"Vjerujemo li doista da će Sjedinjene Države zaratiti za jedan grad u Estoniji? Više nisam siguran da vjerujem", dodao je.
Vijeće sigurnosti UN-a prošlog je tjedna održalo hitan sastanak nakon što je Putin lansirao balističku raketu Orešnik na Ukrajinu. Taj su potez nazvali "opasnom i neobjašnjivom eskalacijom", a Kijev je optužio Rusiju da je terorom nad civilima dosegla "strašnu novu razinu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti".
Pojavili su se i izvještaji o afričkim trupama koje je Rusija na prevaru poslala na bojišnicu i "iskoristila kao topovsko meso" u tekućem ratu. U studenom je Kijev izjavio da je identificirao 1426 boraca iz 36 afričkih zemalja koji služe u ruskoj vojsci, ali je upozorio da bi stvarni broj mogao biti veći.
Nedovršen ruski projekt
Rusija na Narvu navodno gleda kao na nedovršeni projekt. Smještena na istočnoj granici zemlje, Narva je od Rusije odvojena istoimenom rijekom, a grad Ivangorod nalazi se točno nasuprot nje. Dva grada podijeljena su nakon što je Estonija stekla neovisnost, čime je Narva postala jedna od najistočnijih točaka ne samo EU već i NATO-a.
A demografska slika grada samo dodatno povećava rizike, s oko 97 % lokalnog stanovništva koje govori ruskim jezikom - većina ih ima i obiteljske veze u Rusiji.
Karta Estonije
Foto:
Afp
Zabrinutost je porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu i Putinovih komentara koji sugeriraju da će Narvu trebati "vratiti" 2022. godine.
Estonija je Ukrajini dala više pomoći u skladu s BDP-om nego bilo koja druga nacija, ali je situacija u Narvi složena. Nakon što je desetljećima bio pod SSSR-om, duboke kulturne i jezične veze grada s Rusijom nisu nestale kada je grad postao autonoman.
S druge strane, Estonija agresivno pokušava otići što dalje od sovjetske prošlosti, pozivajući svoje građane da izbjegavaju putovanja u Rusiju. Nekada rutinski prelazak ruske granice danas može trajati i deset sati.