Estonija je započela s postavljanjem prvih betonskih bunkera duž svoje jugoistočne granice s Rusijom kao dio Baltičke obrambene linije, što označava prekretnicu u trilateralnom projektu baltičkih država.
Sedam bunkera čekalo je na postavljanje do ovog tjedna, a do kraja godine planirano je još 28, prema Krismaru Rosinu, glasnogovorniku Estonskog centra za obrambena ulaganja. Početna serija predstavlja prvu fazu mreže od 600 bunkera osmišljene za jačanje istočnog boka Europske unije i NATO-a.
Vremenski okvir projekta i dalje je neizvjestan, samo postavljanje kasni oko godinu dana zbog komplikacija u nabavi koje su prisilile estonske dužnosnike da restrukturiraju svoj pristup. Tvrtke koje su ih izradile zbog sigurnosti nisu znale na koje će ih lokacije postaviti.
"Budući da te tvrtke nisu znale je li močvarni teren, ima li neku vrstu šumskog terena, kakav je pristup... ponudili su vrlo skupe ponude", objasnio je Rosin.
Zbog toga su im otkrili približne lokacije, a preostala 572 bunkera trebala bi biti ponuđena na natječaj do kraja godine. Svaki površine otprilike 35 četvornih metara, projektirani su da izdrže topničke granate kalibra 152 mm. Oni predstavljaju dio slojevitog obrambenog sustava namijenjenog zaustavljanju moguće ruske invazije. Sve bodljikave žice i prepreke isporučene su i pohranjene na unaprijed postavljenim područjima gdje čekaju postavljanje ako se ukaže potreba, rekao je Rosin.
Projekt se suočava s izazovima koordinacije koji zahtijevaju odobrenje više dionika, uključujući Estonske obrambene snage, policiju i graničnu stražu, sve uz poštivanje mirnodopskih propisa o zaštiti okoliša i sigurnosti. Na primjer, dovršeno je samo 500 metara planiranog probnog protuoklopnog rova od 3,4 kilometra, a dodatna izgradnja odgođena je zbog odobrenja Granične straže, kroz čije bi područje operacija probni rov prolazio, rekao je Rosin.
Unatoč zastojima, Estonija ostaje ispred Latvije i Litve u fizičkoj provedbi, prema Rosinu. Sve tri zemlje najavile su koordinirani projekt Baltičke obrambene linije, ali ga provode neovisno, ovisno o državnim potrebama.
