Kremlj je drastično pojačao osobno osiguranje predsjednika Vladimira Putina i njegovih bliskih suradnika, što je dio novih mjera potaknutih nizom atentata na visoke ruske vojne dužnosnike i strahovima od puča.
Kuhari, tjelohranitelji i fotografi koji rade s predsjednikom također imaju zabranu korištenja javnog prijevoza, navodi se u izvješću obavještajne agencije jedne europske države. Posjetitelji u Kremlju moraju proći dvostruku sigurnosnu provjeru, a oni koji rade u Putinovoj blizini smiju koristiti samo telefone bez pristupa internetu.
Nove mjere ukazuju na rastuću nelagodu unutar Kremlja dok se suočava s rastućim problemima u zemlji i inozemstvu, uključujući gospodarske poteškoće, sve izraženije znakove građanskog nezadovoljstva i neuspjehe na bojištu u Ukrajini.
Sve veća kriza
Dosje obavještajne agencije, koji je dostavljen CNN-u i drugim medijima, napravljen je u trenutku sve izraženije percepcije krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka brutalnog i zasad relativno neuspješnog rata.
Ruski gubici, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 poginulih i ranjenih mjesečno, uz ograničene teritorijalne dobitke na bojišnici i ponovljene napade dronovima Ukrajine duboko unutar Rusije, podigli su cijenu sukoba na razinu koju mnogi smatraju neodrživom.
Izvješće donosi rijetke detalje o zabrinutosti Moskve zbog pogoršanja unutarnje sigurnosti, a također iznosi potencijalno neugodne pojedinosti o sukobu unutar ruskog sigurnosnog i vojnog vrha oko odgovornosti za zaštitu najviših dužnosnika.
To je, prema navodima, potaknulo reviziju Putinovih protokola i proširenje pojačanog osiguranja na još deset visokih zapovjednika.
Rizik od puča
U izvješću se navodi da su od početka ožujka 2026. godine "Kremlj i sam Vladimir Putin zabrinuti zbog mogućih curenja osjetljivih informacija, kao i zbog rizika od zavjere ili pokušaja puča usmjerenog protiv ruskog predsjednika".
No najzanimljiviji zaključak odnosi se na nekadašnjeg Putinova povjerljivog suradnika Sergeja Šojgua. Bivši ministar obrane, sada tajnik Vijeća sigurnosti, "povezuje se s rizikom od puča jer zadržava značajan utjecaj unutar vojnog vrha".
Dodaje se da se uhićenje Šojguova bivšeg zamjenika i bliskog suradnika Ruslana Csalikova 5. ožujka smatra "kršenjem prešutnih sporazuma o zaštiti među elitama, slabljenjem Šojgua i povećanjem vjerojatnosti da bi i sam mogao postati meta pravosudne istrage".
Izvješće ne pruža dokaze za tvrdnje protiv Šojgua, koji se ranije smatrao vrlo bliskim Putinu, a pokušaj svrgavanja ruskog predsjednika značio bi dramatičan preokret. S obzirom na to da objava izvješća može biti usmjerena na destabilizaciju Kremlja, zanimljivo je da bi europska obavještajna služba time ujedno upozorila Kremlj na mogući puč.
Sukob u Kremlju
Obavještajno izvješće sugerira da je žestoka rasprava među vojnim vrhom na sastanku u Kremlju krajem prošle godine djelomično potaknula nove mjere. Nakon atentata na general-pukovnika Fanila Sarvarova u Moskvi 22. prosinca 2025., Putin je okupio ključne sigurnosne dužnosnike.
Tijekom sastanka načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov kritizirao je šefa Federalne službe sigurnosti (FSB) Aleksandra Bortnikova zbog neuspjeha u zaštiti časnika, dok se ovaj žalio na nedostatak resursa i osoblja, navodi se u izvješću.
"Naglašavajući strah i demoralizaciju koje je to izazvalo među vojnim osobljem, Valerij Gerasimov oštro je kritizirao kolege iz sigurnosnih službi zbog nedostatka predviđanja", stoji u izvješću.
Na kraju napetog sastanka, "Vladimir Putin pozvao je na smirenost, predložio alternativni način rada i naložio sudionicima da u roku od tjedan dana iznesu konkretna rješenja."
Rijetko se događa da zapadne obavještajne službe objave detaljne prikaze povjerljivih rasprava protivničkih aktera, vjerojatno dobivenih iz ljudskih ili elektroničkih izvora, koji bi mogli biti kompromitirani otkrivanjem.
No objava ovakvog izvješća mogla bi odražavati pokušaj europskih dužnosnika da iskoriste nadu za koju kritičari tvrde da je dugo bila njihova glavna strategija za poraz Rusije u Ukrajini – čekanje njezina unutarnjeg sloma.
