Pogreb Stephena Hawkinga (Foto: AFP)
Pogreb Stephena Hawkinga (Foto: AFP) Foto: Afp

Pogreb slavnog britanskog astrofizičara Stephena Hawkinga održan je u subotu u crkvi u Cambridgeu, nedaleko od fakulteta na kojem je predavao više od pet desetljeća, prenose agencije.


Hawking je umro mirno u snu 14. ožujka u dobi od 76 godina.

Vezani članci Amber Heard Skandalozna rastava poprima nove razmjere, spominju se seks u troje i poznati poduzetnik Meme o imenu Elon Musk pokušao izgovoriti ime svojeg djeteta pa samo dodatno inspirirao internet

Godine 1964., kada je imao 21 godinu, dijagnosticirana mu je neizlječiva neurodegenerativna bolest, amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koja ga je s vremenom potpuno paralizirala pa je mogao komunicirati samo kompjuterski generiranim glasom i pokretima obrva. Liječnici su mu u početku davali svega nekoliko godina života.

Prošle godine u razgovoru za BBC je kazao da nikada nije ni pomišljao da će doživjeti 75 godina.

Na njegov pogreb pozvano je bilo oko 500 članova obitelji, prijatelja i kolega, među kojima je bio i direktor SpaceX-a Elon Musk, a na ulici su mu počast odale stotine ljudi, prenosi dpa.

Hawkingov pepeo bit će pokopan u lipnju u blizini posmrtnih ostataka Sir Isaaca Newtona u Westminsterskoj opatiji u Londonu.

Hawking je kazao da svojim najvećim postignućem smatra otkriće da crne rupe nisu posve crne, što je ključno za "rješavanje paradoksa između kvantne mehanike i opće relativnosti."

Međunarodno poznat postao je knjigom "Kratka povijest vremena", objavljenom 1988. godine.

Hawking je iza sebe ostavio djecu Roberta, Lucy i Timothyja.

Glumac Eddie Redmayne, koji je glumio Hawkinga u filmu "Teorija svega" iz 2014., bio je jedan od govornika na pogrebu, a nazočna je bila i njegova supruga Felicity Jones, koja je u filmu glumila njegovu suprugu Jane Hawking.

Tijekom pogreba svirala je glazba svemirske tematike posebno komponirana za Hawkinga pod nazivom "Iza noćnog neba", inspirirana jednom pjesmom i citatima iz "Kratke povijesti vremena".

Njegov osobni prijatelj, astronom Martin Rees, član britanske akademije znanosti Kraljevsko društvo, pročitao je ulomak iz Platonove Obrane Sokratove, u kojem se govori o potrazi za znanjem nakon smrti.

Lijes mu je bio ukrašen bijelim ljiljanima Univerzum i bijelim ružama Polarna zvijezda, a nosila su ga šestorica nosača Sveučilišta Cambridge, na kojem je radio. Crkveno zvono zvonilo je 76 puta, za svaku godinu koju je proživio.

Kultna ličnost

Hawkingov nenadmašan intelekt i čista upornost svidjeli su se običnim ljudima, primijetio je Rees u članku objavljenom ranije tijekom ožujka.

"Zašto je postao takva 'kultna ličnost'? Koncept zarobljenog uma koji luta kozmosom jednostavno je fascinirala maštu ljudi", rekao je.

"Njegovo ime živjet će u analima znanosti; milijunima je proširio kozmičke horizonte svojim bestselerima; štoviše, milijuni ljudi širom svijeta inspirirali su se jedinstvenim primjerom postignuća usprkos svemu, dokazu čudesne snage volje i odlučnosti."

Rođen 8. siječnja 1942 u Oxfordu., točno 300 dana nakon smrti Galilea, Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Cambridgeu. S 32 godine postao je jednim od najmlađih članova Kraljevskog društva. Godine 1979. imenovan je profesorom matematike na Cambridgeu, što je radio do 2009. Bio je i direktor za istraživanja pri Centru za teoretsku kozmologiju na Cambridgeu. (Hina)