Engleski znanstvenik koji je stekao svjetsku slavu svojim radom o crnim rupama i teoriji relativnosti, ali mu je u 22. godini otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS), pa je veći dio života proveo u kolicima, preminuo je 14. ožujka u 77. godini u svom domu u Cambridgeu.
Pročitajte i ovo
BBC navodi da će komemoracija Hawkingu biti održana 31. ožujka u sveučilišnoj crkvi Svete Marije u Cambridgeu, a potom i poseban prijam na koledžu Trinity, dok će posmrtni ostaci biti položeni u Westminsterskoj opatiji.
"Sasvim je logično da pepeo profesora Stephena Hawkinga počiva u Opatiji, pored njegovih kolega, istaknutih znanstvenika. Newton je pokopan u toj crkvi 1727. godine, a Darwin 1882.", kazao je dekan Vestminsterske opatije John Hall, ne navodeći datum polaganja urne.
Hawking je unaprijedio razumijevanje prostora, vremena i singulariteta prostor-vrijeme, a iza sebe je ostavio niz djela, od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka povijest vremena". Tijekom karijere razotkrio neke od najzamršenijih tajni svemira, iako je bio primoran komunicirati samo pomoću računala. (Hina)
