Desetodnevna obuka specijalnih jedinica vojski Srbije i Kine održana je u provinciji Hebei na sjeveru Kine unatoč upozorenju Bruxellesa Beogradu.
Pripadnici 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije i jedne od specijalnih brigada Narodnooslobodilačke armije Kine izveli su od 19. do 28. srpnja zajedničku obuku u kineskoj provinciji Hebei.
Nakon prošlogodišnjeg manevra s bjeloruskom vojskom u toj zemlji, na samoj granici NATO-a u Europi, kineski vojnici ove su godine imali obuku s Vojskom Srbije. Bila je to prva zajednička vojna obuka Kine i Srbije, kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji i zemlje koja održava bliske veze s Kinom i Rusijom.
"Čelično prijateljstvo"
Profesor na Sveučilištu John Hopkins u SAD-u Daniel Serwer ocijenio je da je to još jedna potvrda da se Srbija sve više slaže s Pekingom, kao i s Moskvom. "Oni koji su tvrdili da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prigrliti Zapad nisu bili u pravu", rekao je Serwer za Radio Slobodna Europa.
Iako je priključenje Srbije EU-u strateški cilj zemlje, Srbija pod Vučićevim vodstvom jača odnose s Kinom. Dvije zemlje nazivaju ih "čeličnim prijateljstvom" i "strateškim partnerstvom".
Ministarstvo obrane Srbije ocijenilo je da je vojnom obukom dan impuls jačanju vojne suradnje Kine i Srbije, inače jedine kandidatkinje za članstvo u EU čija vojska vježba s Kinom.
Srbija je vojno neutralna, ali je članica NATO programa "Partnerstvo za mir", u okviru kojega surađuje s tim savezom.
Težište na primjeni dronova
Taktika primjene dronova bila je težište vojne obuke "Čuvar mira 2025" nakon što je Srbija nabavila kineske bespilotne letjelice, ali i raketni sistem protuzračne obrane FK-3.
Time je Srbija postala prvi operater tih kineskih borbenih dronova i projektila u Europi, zbog čega su Bruxelles i Washington izrazili zabrinutost.
Ministarstvo obrane Srbije nije komentiralo to što je vojna obuka s Kinom održana unatoč upozorenju iz Bruxellesa.
Kada je sredinom srpnja najavljena vojna vježba, glasnogovornik EU-a za RSE je izjavio da bi se Srbija trebala suzdržati od postupaka i izjava koje su u suprotnosti sa stavovima EU-a u području vanjske politike.
Upitan koliko dugo će Srbija moći razvijati suradnju s Kinom, Serwer je odgovorio: "Koliko god želi, ako ne teži članstvu u EU".
Srbija nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima s EU-om od prosinca 2021., između ostalog i zbog toga što se nije pridružila sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Produbljivanje političkih i ekonomskih odnosa Kine s Rusijom od ruske invazije na Ukrajinu 2022. jedna je od točaka spora EU-a s Kinom.
Serwer ocjenjuje da Srbija signalizira da se nije slagala i neće se slagati s vanjskom politikom EU-a: "Također implicira da ambicija Kine da vrati Tajvan ima paralelu s ambicijom Srbije da vrati Kosovo."
Srbija računa na podršku Kine i Rusije u međunarodnim organizacijama u protivljenju nezavisnosti Kosova, kao što Beograd podržava "politiku jedne Kine" i ne priznaje državnost Tajvana.
Bliskost Beograda s Pekingom
Vojnom obukom okrunjena je je vojna suradnja Srbije i Kine započeta 2020. kupovinom šest novih bespilotnih letjelica CH-92A. Dvije godine kasnije Srbija je nabavila i raketni sistem protuzračne obrane FK-3. Kasnije je nabavljena i nova kineska bespilotna letjelica CH-95, ali nije službeno objavljeno koliko je dronova tog tipa kupljeno.
O vojnoj obuci Srbije i Kine nisu se dosad oglasili ni iz NATO-a, kao ni iz State Departmenta. Ranije je SAD upozorio Srbiju zbog kupovine kineskog oružja.
Kada je objavljena vijest o održanoj vojnoj obuci, kineski predsjednik je poslao pismo srpskom kolegi odgovarajući na njegovu rođendansku čestitku i naveo da veoma cijeni dosljednu i čvrstu podršku Srbije Kini po pitanjima koja se tiču "ključnih interesa i glavnih briga".
Komentirajući interes Kine, Serwer kaže da je Peking zainteresiran za učvršćivanje uloge Srbije kao korisne ulazne točke u Europu, kao i za unosnije projekte u Srbiji, poput željeznice.
Kineske firme angažirane su na mnogim infrastrukturnim projektima u Srbiji dok poslove po pravilu dobivaju bez tendera. U međuvremenu, Kina je postala najveći vanjskotrgovinski partner Srbije po uvozu koji je u 2024. iznosio 5,13 milijardi eura, a osim političke podrške, vlasti u Beogradu se oslanjaju na Kinu i kada je riječ o ekonomskim investicijama i zajmovima.
-
OPASNA SITUACIJAUžas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici!
-
VELIKA RADOSTBeba koja je promijenila statistiku: Rodilište slavi poseban trenutak
-
VJEROVALI ILI NEVIDEO Šef ruskog parlamenta prepričavao Putinu vijest s hrvatskog satiričnog portala News Bar
