Rezultati istraživanja, koje je za potrebe tog dnevnika metodom telefonske ankete na uzorku od 1.200 ispitanika od 26. do 29. travnja provela srbijanska agencija Plum Mark, pokazuju da bi od 100 ispitanika tjedan dana uoči izbora za Tadića glasovalo njih 14, a za Nikolića njih 13.
Čak 47 ispitanih još nema odgovor, a za preostalih deset predsjedničkih kandidata izjasnilo se ukupno 26 ispitanika, što znači da bi za Tadića i Nikolića glasovao broj birača gotovo jednak broju birača koji bi glasovali za preostalih deset kandidata.
Ako se potpora predsjedničkim kandidatima računa isključivo na osnovu onih koji su se u istraživanju izjasnili za koga bi glasovali, zaključak je da Tadić ima 25, a Nikolić 24 posto potpore među biračima, navodi list.
Na trećem mjestu je kandidat koalicije oko Socijalističke partije Srbije (SPS), sadašnji ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić s 13 posto, a na četvrtom kandidat koalicije ''Preokret'' i predsjednik oporbene Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović s devet posto glasova.
S po sedam posto glasova peto i šesto mjesto dijele kandidatkinja Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, Jadranka Šešelj te kandidat Ujedinjenih regiona Srbije (URS), ministar zdravstva Zoran Stanković.
Na sedmom je mjestu predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS), bivši srbijanski premijer Vojislav Koštunica sa šest posto glasova, dok devet posto odlazi na ostale kandidate, piše ''Danas''.
Na izborima za predsjednika Srbije građani će u nedjelju birati između 12 kandidata, a u konkurenciji su i kandidat skupine građana ''Dveri'' Vladan Glišić, kandidat skupine građana ''Pokret radnika i seljaka'' Zoran Dragišić, kandidat skupine građana, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, kandidatkinja Socijaldemokratskog saveza Danica Grujičić i kandidat Saveza vojvođanskih mađara Ištvan Pastor.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja srbijanske agencije Faktor plus, provedenog u travnju, metodom ankete na uzorku od 1.084 osobe, predstavljeni u Beogradu početkom proteklog tjedna, pokazuju da bi na najveću potporu građana mogao računati kandidat SNS-a Tomislav Nikolić s 36,1 posto, dok je s 35,7 posto na drugom mjestu kandidat DS-a Boris Tadić. S 11,3 posto potpore ispitanika, na trećem je mjestu Ivica Dačić.
Rezultati istraživanja Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), provedenog 23. i 24. travnja na uzorku od 1.400 ispitanika, kako su u petak prenijeli beogradski mediji, pokazuju da bi za Tadića glasovalo 26,7 posto građana Srbije, a za Nikolića 25,7 posto. Slijede Zoran Stanković s 12,7 posto i Dačić s 10,3 posto potpore.
Izbori za predsjednika Srbije održat će se u nedjelju 6. svibnja, istodobno s parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima. Predizborna kampanja završava u četvrtak u ponoć, kada počinje izborna šutnja, a u drugome krugu očekuje se da će birači odlučivati između Borisa Tadića i Tomislava Nikolića.
Po važećem srbijanskom ustavu, usvojenom krajem listopada 2006., predsjednik može biti uzastopno biran na dva petogodišnja mandata, a ovo bi bio treći put da Tadić i Nikolić suočavaju u drugom krugu izbora za srbijanskog predsjednika.
Na posljednjim srbijanskim predsjedničkim izborima početkom 2008., u prvom krugu je Nikolić, tada kao kandidat Srpske radikalne stranke, osvojio gotovo 40 posto glasova i bio je bolji od Tadića koji je dobio nešto iznad 35 posto, ali je u drugom krugu pobijedio Tadić s 50,5 posto, dok je Nikolić dobio 47,9 posto glasova.
Tadić i Nikolić također su bili konkurenti u drugom krugu izbora za predsjednika Srbije sredinom 2004. godine, u sklopu tadašnje Državne zajednice Srbije i Crne Gore, kada je Tadić također pobijedio u drugom krugu. Tadiću bi, pobijedi li na izborima za predsjednika Srbije, to praktično bio treći uzastopni mandat, a formalno drugi, pošto se mandati broje od donošenja novog srbijanskog ustava 2006. godine.
Kao jedan od najvećih izazova Tadiću na ovim izborima analitičari navode njegov uspjeh u uvjeravanju birača da će on i njegov tim uspješno izići na kraj s problemom nezaposlenosti i pada životnog standarda, dok ga njegovi oponenti prozivaju za kršenje ustava jer je istodobno bio i predsjednik Srbije i predsjednik DS-a, kao i za to da su za vrijeme njegova mandata stotine tisuća ljudi u Srbiji ostale bez posla.
Kao najveći rezultati Tadiću i njegovom timu pripisuju se dodjela Srbiji statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, uhićenje i izručenje haaških optuženika Ratka Mladića i Gorana Hadžića, unapređenje odnosa sa susjednim zemljama i ukidanje viza za građane Srbije koji putuju u zemlje Europske unije.
Kako se očekuje, Tadićev glavni konkurent bit će Tomislav Nikolić, predsjednik SNS-a nastalog potkraj listopada 2008. od nekadašnjih članova Srpske radikalne stranke (SRS) koji su stali uz bivšeg zamjenika predsjednika SRS-a Nikolića nakon njegova sukoba s čelnikom radikala Vojislavom Šešeljem. Glavne poruke koje je Nikolić slao u izbornoj kampanji odnosile su se na zapošljavanje, borbu protiv siromaštva i borbu protiv kriminala i korupcije.
Unatoč velikoj potpori glasača na koju, po istraživanjima, Nikolić i njegova stranka mogu računati, njihovi konkurenti često im zamjeraju nedosljednost u političkim stajalištima i nedovoljno jasna stajališta o odnosu prema EU i Kosovu. Među protivnicima Nikolića i njegove stranke ističu se Šešeljevi radikali, koji Nikolića smatraju izdajnikom te upozoravaju kako je on ''izdao Šešelja'' pa će ''izdati i Srbiju''.
Nikolić u odnosu na Kosovo zastupa načelno stajalište da je odricanje od Kosova za Srbiju neprihvatljivo ukoliko bi to bio uvjet za ulazak u EU no u kampanji nije predlagao nikakve konkretnije poteze s tim u vezi, dok je Tadić glede Kosova zastupao plan od četiri točke koji obuhvaća novi status za sjever Kosova, zaštitu i status za crkve i manastire na Kosovu, posebna jamstva za Srbe u enklavama na Kosovu, kao i jamstva za imovinu Srba i Srbije na Kosovu. (Hina)
