Središnja državna ceremonija započet će navečer na gradskom trgu u Nišu u 19,45 sati, simbolično podsjećajući na vrijeme kad su na Jugoslaviju prije dva desetljeća pale prve bombe zapadne vojne alijanse.
Pročitajte i ovo
Tijekom 78 dana bombardiranja poginulo je, prema službenim podacima, oko 2500 civila, ranjeno ih je ili ozlijeđeno više od 12.500, a poginulo je ili nestalo 1008 pripadnika vojske i policije.
Mete udara bili su prometna i telekomunikacijska infrastruktura, vojni i gospodarski objekti, zdravstvene ustanove, te medijske kuće - uništeno je i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara cesta i 595 kilometara pruga, oštećeno je 14 vojnih i civilnih aerodroma, 39 bolnica i domova zdravlja, 18 dječjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture, te 44 mosta.
Prvi put u novijoj povjesti meta je bila i jedna medijska kuća kad je u bombardiranju Radio-televizije Beograd stradalo 16 djelatnika RTS- a - novinara, kamermana i tehničkog osoblja, a teško je oštećena je i zgrada Radio-televizije Vojvodine u Novom Sadu.
Akciju NATO-a tadašnja Vlada SRJ i brojni pravni stručnjaci nazvali su agresijom, a NATO i međunarodna zajednica su kao povod naveli humanitarnu katastrofu prouzročenu sukobima na Kosovu, optužujući režim Slobodana Miloševića, vojne i policijske snage, te paravojne postrojbe za progone i ubojstva kosovskih Albanca.
Zračni udari NATO uslijedili su poslije neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu u Rambouilletu i Parizu, tijekom veljače i ožujka 1999. godine.
Bombardiranje je počelo bez suglasnosti i odobrenja Vijeća sigurnosti UN, okončano je 10. lipnja usvajanjem Rezolucije 1244 VS UN, koja je omogućila ulazak međunarodnih snaga na Kosovo, a dan prije, predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu, u Makedoniji, vojno-tehnički sporazum kojim je prihvaćeno povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak međunarodnih vojnih snaga.
Uz povlačenja vojnih i policijskih postrojba SRJ, u narednim danima Kosovo je napustilo i oko 230.000 građana, pretežito Srba.
Ni dva desetljeća kasnije odnosi Srbije i Kosova nisu riješeni. Vlasti u Prištini su 17. veljače 2008. jednostrano proglasile neovisnost koju Srbija ne priznaje.
Beograd i Priština su pod pokroviteljstvom EU u travnju 2013. postigli tzv. briselski sporazum o normalizaciji odonsa koji nije do kraja proveden.
Međunarodna zajednica, poslije kontinuirane krize u pregovorima, inzistira da dvije strane postignu pravno obvezujući sporazum koji Beograd tumači kao "kompromis", dok Priština inzistira na uzajamnom priznanju koje bi Kosovu omogućilo prijem u UN i međunarodne organizcije. (Hina)
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
-
Spašena u zadnji trenOtkriveno tko je majka bebe bačene u kontejner: "Teško živimo"
