Španjolski vođa socijalista podnio ostavku

Sanchez, pod čijim je vodstvom stranka doživjela povijesno najlošiji rezultat na izborima prije tri mjeseca, pokušao se održati na mjestu predsjednika stranke predlažući nove stranačke izbore idući mjesec i dodatni sastanak.

Pročitajte i ovo Na putu prema Mađarskoj MORH upozorio građane zbog vojne kolone: "Molimo za strpljenje i razumijevanje" Tko će formirati vladu? Izborni pobjednik pozvao Sancheza da ne blokira Španjolsku: "Premijer treba biti onaj tko je osvojio najviše glasova"

No nakon jedanaest sati dugog sastanka u subotu, 133 člana PSOE-a glasovala su protiv Sanchezovog prijedloga a 107 za prijedlog, čime je zapravo izglasan njegov odlazak.

Okidač za sukob i podjelu unutar stranke bili su slabi rezultati prošlu nedjelju na izborima u sjevernim pokrajinama Galiciji i Baskiji gdje je PSOE izgubio ukupno 11 zastupničkih mjesta. Na općim parlamentarnim izborima u lipnju stranka je zabilježila najgori rezultat u povijesti.

U srijedu je polovica članova istupila iz izvršnog odbora, najvažnijeg tijela stranke tražeći Sanchezovu ostavku, čime se otvorilo pitanje daljnjeg vođenja PSOE-a. U subotu su Sanchezovi pristaše izašli na ulicu ispred sjedišta stranke dajući mu podršku.

No on je izašao pred novinare zahvalivši na dosadašnjoj suradnji i potvrdivši da odlazi s čelnog mjesta stranke.

Njegova ostavka dolazi u trenutku kada bi Španjolci u prosincu mogli na nove, treće parlamentarne izbore u manje od godinu dana jer se četiri najveće stranke ne mogu dogovoriti oko koalicije.

Na izborima u prosincu a zatim i lipnju pobijedila je Narodna stranka desnog centra, koja upravlja zemljom od 2011., no nije dobila dovoljno glasova za samostalno sastavljanje vlade.

Narodna stranka ima 137 zastupnika a treba joj ih 176 u parlamentu s 350 mjesta. PSOE ima 85 mjesta, Podemos i Ujedinjena ljevica zajedno 71, a stranka centra Građani 40.

Nakon višemjesečnih neuspjelih pregovora Sanchez je postao sklon ideji stvaranja lijeve vlade s Podemosom i Ujedinjenom ljevicom te regionalnim strankama Baskije i Katalonije koje traže referendum o nezavisnosti. Drugi dio PSOE-a protivi se toj ideji te smatra da je bolje suzdržati se od glasovanja o vladi i tako omogućiti konzervativnoj Narodnoj stranci stvaranje manjinske nestabilne vlade.

Time bi se ujedno izbjegli novi izbori u prosincu u trenutku kada popularnost Narodne stranke raste a PSOE-a pada.

Narodna stranka koja je u jeku gospodarske krize došla na vlast provela je mjere štednje i liberalizirala tržište rada što je 2014. dovelo do stvaranja stranke Podemos, nastale na ogorčenju nezaposlenih, protivljenju rezovima u javnom sektoru i korupciji.

Te iste godine 44-godišnji ekonomist Pedro Sanchez zamijenio je na čelu PSOE-a 65-godišnjeg Alfreda Pereza Rubalcabu. Mladost i ugodan vanjski izgled trebali su iznova privući glasače, no dogodilo se suprotno. Podemos, oštrija ljevica i protivnik elitizma, oduzeo im je glasove dok se Narodna stranka održala kao glavna politička snaga u zemlji.

Regionalni izbori u nedjelju u Galiciji i Baskiji bili su test uoči potencijalnih općih izbora u prosincu, te su se pretvorili u okidač za Sanchezov odlazak.

Zasad je nepoznato tko će zauzeti njegovo mjesto iako se kao izgledna kandidatkinja spominje Susana Diaz, predsjednica južne pokrajine Andaluzije gdje tradicionalno vlada PSOE.

Narodna stranka i PSOE mijenjaju se na vlasti u Španjolskoj posljednja četiri desetljeća. Španjolska se blago oporavlja od krize no stopa nezaposlenosti je nakon Grčke druga najviša u Europskoj uniji. (Hina)