Sanchez, pod čijim je vodstvom stranka doživjela povijesno najlošiji rezultat na izborima prije tri mjeseca, pokušao se održati na mjestu predsjednika stranke predlažući nove stranačke izbore idući mjesec i dodatni sastanak.
Pročitajte i ovo
No nakon jedanaest sati dugog sastanka u subotu, 133 člana PSOE-a glasovala su protiv Sanchezovog prijedloga a 107 za prijedlog, čime je zapravo izglasan njegov odlazak.
Okidač za sukob i podjelu unutar stranke bili su slabi rezultati prošlu nedjelju na izborima u sjevernim pokrajinama Galiciji i Baskiji gdje je PSOE izgubio ukupno 11 zastupničkih mjesta. Na općim parlamentarnim izborima u lipnju stranka je zabilježila najgori rezultat u povijesti.
U srijedu je polovica članova istupila iz izvršnog odbora, najvažnijeg tijela stranke tražeći Sanchezovu ostavku, čime se otvorilo pitanje daljnjeg vođenja PSOE-a. U subotu su Sanchezovi pristaše izašli na ulicu ispred sjedišta stranke dajući mu podršku.
No on je izašao pred novinare zahvalivši na dosadašnjoj suradnji i potvrdivši da odlazi s čelnog mjesta stranke.
Njegova ostavka dolazi u trenutku kada bi Španjolci u prosincu mogli na nove, treće parlamentarne izbore u manje od godinu dana jer se četiri najveće stranke ne mogu dogovoriti oko koalicije.
Na izborima u prosincu a zatim i lipnju pobijedila je Narodna stranka desnog centra, koja upravlja zemljom od 2011., no nije dobila dovoljno glasova za samostalno sastavljanje vlade.
Narodna stranka ima 137 zastupnika a treba joj ih 176 u parlamentu s 350 mjesta. PSOE ima 85 mjesta, Podemos i Ujedinjena ljevica zajedno 71, a stranka centra Građani 40.
Nakon višemjesečnih neuspjelih pregovora Sanchez je postao sklon ideji stvaranja lijeve vlade s Podemosom i Ujedinjenom ljevicom te regionalnim strankama Baskije i Katalonije koje traže referendum o nezavisnosti. Drugi dio PSOE-a protivi se toj ideji te smatra da je bolje suzdržati se od glasovanja o vladi i tako omogućiti konzervativnoj Narodnoj stranci stvaranje manjinske nestabilne vlade.
Time bi se ujedno izbjegli novi izbori u prosincu u trenutku kada popularnost Narodne stranke raste a PSOE-a pada.
Narodna stranka koja je u jeku gospodarske krize došla na vlast provela je mjere štednje i liberalizirala tržište rada što je 2014. dovelo do stvaranja stranke Podemos, nastale na ogorčenju nezaposlenih, protivljenju rezovima u javnom sektoru i korupciji.
Te iste godine 44-godišnji ekonomist Pedro Sanchez zamijenio je na čelu PSOE-a 65-godišnjeg Alfreda Pereza Rubalcabu. Mladost i ugodan vanjski izgled trebali su iznova privući glasače, no dogodilo se suprotno. Podemos, oštrija ljevica i protivnik elitizma, oduzeo im je glasove dok se Narodna stranka održala kao glavna politička snaga u zemlji.
Regionalni izbori u nedjelju u Galiciji i Baskiji bili su test uoči potencijalnih općih izbora u prosincu, te su se pretvorili u okidač za Sanchezov odlazak.
Zasad je nepoznato tko će zauzeti njegovo mjesto iako se kao izgledna kandidatkinja spominje Susana Diaz, predsjednica južne pokrajine Andaluzije gdje tradicionalno vlada PSOE.
Narodna stranka i PSOE mijenjaju se na vlasti u Španjolskoj posljednja četiri desetljeća. Španjolska se blago oporavlja od krize no stopa nezaposlenosti je nakon Grčke druga najviša u Europskoj uniji. (Hina)
-
NAPETOSTI NA BALTIKUFrancuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
Susret Velebita i valovaGdje Lika ljubi more: Gradić koji vole bajkeri, planinari i obožavatelji pustih plaža
