Europski parlament podržao je nacrt odluke Vijeća Europske unije u kojem se navodi da nema zapreka pristupanju Hrvatske Schengenu. Pritom su 534 zastupnika glasala za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih. Konačnu odluku Vijeće Europske unije trebalo bi donijeti u prosincu.
Schengenski sporazum donesen je prije gotovo 40 godina, a sve je počelo u državi Luksemburg. Ondje je reporterka Dnevnika Nove TV Srna Bijuk o razgovarala sa Sinišom Rodinom, sucem Suda Europske unije. On je bio dio hrvatskog tima koji je definirao okvire za pregovore i predsjednik radne skupine za pristupanje Hrvatske Uniji.
"Ulazak u Schengen zasigurno je velik uspjeh za Hrvatsku kao državu i puno znači za njezino pozicioniranje u Europskoj uniji. Još nije sve gotovo, još čekamo konačnu odluku Vijeća u prosincu, ali ne bi smjelo biti nikakvih problema. Barem se svi tako nadamo", rekao je Rodin.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Dodao je, odgovarajući na pitanje koje je postavila Bijuk, da ulazak u Schengen nije jednostavan proces.
"To je proces u kojem država mora razviti određene standarde čuvanja vanjskih granica Europske unije, ali i unutarnje standarde vladavine prava. Očigledno su svi ti uvjeti ispunjeni i možemo biti ponosni i sretni", rekao je.
Specifičnost s kojom će se susresti Hrvatska
Rodin je također istaknuo pogodnosti pristupanja Schengenu, pritom se osvrnuvši i na grad Luksemburg.
"Grad ima oko 100.000 dnevnih migranata iz drugih država članica, iz Njemačke, Belgije i Francuske. Dakle, 100.000 ljudi na dnevnoj bazi prelazi barem jednu državnu granicu, a ponekad i više od jedne. Možete samo zamisliti kakav je učinak tih migracija na tržište rada. Luksemburška ekonomija bila bi nezamisliva bez toga", rekao je sudac Europskog suda.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Međutim, Bijuk je istaknula da se Schengen suočavao i s nekim problemima poput migrantske krize i pandemije te ga pitala koji će za Hrvatsku biti najveći izazovi.
"Ti izazovi su slični za sve države članice, ali za Hrvatsku postoji jedna specifičnost. Hrvatske ulaskom u Schengen postaje čuvar vanjskih granica Europske unije. S jedne strane granice nestaju – granice prema Sloveniji, Mađarskoj, Italiji – ali Hrvatska mora štititi vanjske granice, ne samo za sebe, nego i druge europske države. Mora pri tome poštivati ljudska prava i vladavinu prava", zaključio je Rodin.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
