Hrvatska je još jedan korak bliže ulasku u Schengen prostor. Velikom većinom glasova, Europski parlament podržao je nacrt odluke Vijeća Europske unije u kojem se navodi da su ispunjeni svi kriteriji te da nema zapreka pristupanju. Tu je temu komentirao Siniša Rodin, sudac Suda Europske unije.

Galerija Siniša Rodin Siniša Rodin i Srna Bijuk Srna Bijuk +1 Europarlament izglasao ulazak RH u Schengen - 1

Europski parlament podržao je nacrt odluke Vijeća Europske unije u kojem se navodi da nema zapreka pristupanju Hrvatske Schengenu. Pritom su 534 zastupnika glasala za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih. Konačnu odluku Vijeće Europske unije trebalo bi donijeti u prosincu.

Schengenski sporazum donesen je prije gotovo 40 godina, a sve je počelo u državi Luksemburg. Ondje je reporterka Dnevnika Nove TV Srna Bijuk o razgovarala sa Sinišom Rodinom, sucem Suda Europske unije. On je bio dio hrvatskog tima koji je definirao okvire za pregovore i predsjednik radne skupine za pristupanje Hrvatske Uniji.

"Ulazak u Schengen zasigurno je velik uspjeh za Hrvatsku kao državu i puno znači za njezino pozicioniranje u Europskoj uniji. Još nije sve gotovo, još čekamo konačnu odluku Vijeća u prosincu, ali ne bi smjelo biti nikakvih problema. Barem se svi tako nadamo", rekao je Rodin.

Ilustracija Pijan divljao po autocesti: Vozač srušio prometnu signalizaciju i nastavio voziti

Ilustracija Panika na granici s Hrvatskom: Izrazito opasna zvijer uočena u šumi, građanima izdano važno upozorenje

Dodao je, odgovarajući na pitanje koje je postavila Bijuk, da ulazak u Schengen nije jednostavan proces.

"To je proces u kojem država mora razviti određene standarde čuvanja vanjskih granica Europske unije, ali i unutarnje standarde vladavine prava. Očigledno su svi ti uvjeti ispunjeni i možemo biti ponosni i sretni", rekao je.

Specifičnost s kojom će se susresti Hrvatska

Rodin je također istaknuo pogodnosti pristupanja Schengenu, pritom se osvrnuvši i na grad Luksemburg.

"Grad ima oko 100.000 dnevnih migranata iz drugih država članica, iz Njemačke, Belgije i Francuske. Dakle, 100.000 ljudi na dnevnoj bazi prelazi barem jednu državnu granicu, a ponekad i više od jedne. Možete samo zamisliti kakav je učinak tih migracija na tržište rada. Luksemburška ekonomija bila bi nezamisliva bez toga", rekao je sudac Europskog suda.

Zagađenje u moru kod Kostrene - 3 Zagađenje u moru ispred Kostrene: Iz Termoelektrane Urinj iscurilo loživo ulje

Skupština Srbije VIDEO Degutantan ispad naprednjaka u Skupštini: Zastupnik iz Vučićeve stranke izbacio stražnjicu pred kolegicu iz oporbe

Međutim, Bijuk je istaknula da se Schengen suočavao i s nekim problemima poput migrantske krize i pandemije te ga pitala koji će za Hrvatsku biti najveći izazovi.

"Ti izazovi su slični za sve države članice, ali za Hrvatsku postoji jedna specifičnost. Hrvatske ulaskom u Schengen postaje čuvar vanjskih granica Europske unije. S jedne strane granice nestaju – granice prema Sloveniji, Mađarskoj, Italiji – ali Hrvatska mora štititi vanjske granice, ne samo za sebe, nego i druge europske države. Mora pri tome poštivati ljudska prava i vladavinu prava", zaključio je Rodin.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju