Kakav je život u Schengenu i po čemu je to mjesto poznato? "Prije 40 godina, kad biste prelazili granicu, morali ste katkad čekati satima"

I dok Hrvatska čeka i službeni ulazak u područje Schengena, Dnevnik Nove TV je otišo onamo gdje je sve počelo.

U Schengenu, malom mjestu u Luksemburgu, potpisan je sporazum koji je omogućio putovanje bez granica. Ondje to žive u punom smislu jer se spajaju čak tri države. Reporterka Srna Bijuk donosi priču.

Miran i ugodan život

Schengen - malo mjesto na jugoistoku Luxemburga. Sa samo 600 stanovnika i vinogradima dokle vam pogled seže. Mjesto kroz koje biste inače možda samo prošli, ali čije ime otkriva da se ovdje pisala povijest.

"Bova koja pluta nasred rijeke Mozel zapravo predstavlja granicu tri države i upravo zato na rijeci Mozel je potpisan schengenski sporazum. Iza nas se nalazi Francuska, s ove strane obale nam je Njemačka, a s druge strane Luksemburg, točnije selo Schengen", javlja Srna Bijuk.

Države Beneluxa, Francuska i Njemačka ovdje su 1985. potpisale sporazum. Zaživio je 1995. i krenuo je put bez granica.

Čime se ponose pa su tome posvetili i muzej. U kojem se mogu vidjeti putovnice europskih zemalja, ali i kape carinika. Nešto što se danas na području Schengena rijetko vidi.

"Moja generacija, mi znamo kada putujete, vidite granične policajce u uniformi, ali danas to ne vidite. Ovo je luksemburška kapa, na primjer", kaže Martina Kneip, direktorica Europskog centra Schengen i dodaje kako bi jednog dana tamo mogla biti hrvatska kapa.

"U selu Schengen odavno su upoznati s nevidljim granicama. Od 1815. rijeku Mozel dijele Njemačka i Luksemburg. Tako da kada stojim na ovom mostu, zapravo stojim u dvije države istovremeno", izvijestila je Srna Bijuk.

Pročitajte i ovo u Dnevniku Nove TV Raste broj siromašnih: Pomoć traže i oni kojima primanja nisu dovoljna, ministar Piletić - "Ako dođe do pogoršanja situacije..."

Nešto zbog čeka turisti dolaze, a pokoji prolaznici jako dobro koriste.

A tu živi i jedna hrvatska obitelj. Prije nekoliko godina doselili su se iz Zagreba, rade u Luksemburgu, a dogodilo se da su našli stan baš u Schengenu.

"Prihvaćaju strance i našu kulturu. Jako je mirno, nema sad tu neki promet i ničega. Sigurno je, baš je sigurno za djecu", kaže Tomislav Basić.

Djeca u školama uče ne jedan, već tri jezika.

"Uče luksemburški to moraju znat da bi ušli u školu, u prvom razredu startaju s njemačkim i u trećem uče francuski, što znači pola na njemačkom, pola na francuskom", govori Danijela Blažanović Basić.

Kada pitate stanovnike zašto je Schengen poznat, reći će, po vinu. Prije 100 godina ovdje je bilo 100-injak malih vinarija. Jedna obiteljska vinarija opstala je 9 generacija. Čemu pomaže i schengenski sporazum.

"U Njemačkoj i Francuskoj i danas imamo vinograde, posebice Francuskoj. Prije 40 godina, kada biste prelazili granicu, morali ste katkad čekati satima, sada je mnogo lakše", govori vinogradar Nicolas Ruppert.

Do glavnog grada treba svega 20-ak minuta, a javni prijevoz u cijelom Luksemburgu je besplatan. Najbogatija je to europska zemlja, s prosječnom plaćom od 5000 eura. Stan se ne može unajmiti za manje od 1500 eura, pa mnogi - biraju susjedne zemlje.

Pročitajte i ovo OBJASNIO I ZAŠTO Zahuktava se u Splitu: Puljak će prijaviti Ministarstvo regionalnog razvoja Europskoj komisiji

"Ovdje jako puno ljudi, procjenjuje se 200 tisuća ljudi svaki dan dolazi preko granice raditi u Luksemburg i samim time to je ustvari preteča Europe", kaže Anđelko Markulin, Hrvatsko društvo Luksemburg.

I Anđelko sedam godina živi u Luksemburgu, a kaže da ovdje ima oko 2000 Hrvata. 48 % ljudi koji žive u Luksemburgu su strani državljani. Nije ni čudo da je onda baš ovdje, u Schengenu krenula priča, bez granica.

A kraj rijeke Mozel gdje je sve počelo vijore se zastave svi članica Schengenskog područja. Kada se pridružimo ovdje će se vijoriti i Hrvatska zastava.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.