Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Državni ured za pohranu spisa DDR-ove tajne policije Stasi otvorio je za javnost dio materijala koji se odnosi na zastupnike Bundestaga koji su od 1969. do 1972. održavali kontakte s istočnonjemačkom tajnom policijom.


- Objavljeni spisi nisu toliko pikantni kao što su to mediji
najavljivali, izjavila je šefica Ureda Marianne Birthler državnoj TV postaji ZDF. 

Vezani članci Slika nije dostupna ARHIV STASIJA Ispovijest jednog od najvećih dvostrukih špijuna - od regrutacije do bijega Slika nije dostupna Dosadna konferencija za novinare koja je promijenila svjetsku povijest

Ona je naglasila da se u objavljenom materijalu radi o 16 zastupnika tadašnjeg zapadnonjemačkog Bundestaga koji su "svjesno ili nesvjesno" radili za Stasi.

- Radi se o osobama koje su bile neslužbeni djelatnici Stasija ali i o zastupnicima koje je Stasi samo promatrao, izjavila je Birthler. Jedanaest od šesnaest zastupnika koji se nalaze na listi već je preminulo.

Oko u srijedu objavljenih spisa se već neko vrijeme u javnosti vodi kontroverzna rasprava jer su neki mediji Birthler optužili da svjesno oteže s objavljivanjem tih podataka što je ona danas iznova okarakterizirala kao "besmislicu". 

Objavljeni materijali dio su datoteke pod nazivom "Rosenholz" koju su američki obavještajci odmah nakon pada Berlinskog zida 1989. godine odnijeli iz Stasijeve središnjice u Berlinu i tek prije nekoliko godina vratili njemačkim vlastima.

Jedna glasnogovornica Ureda za pohranu Stasijevih spisa potvrdila je da iz objavljenih materijala proizlazi da su dvojica
demokršćanskih zastupnika od DDR-a dobila po 50 000 njemačkih maraka kako pri izglasavanju povjerenja 1972. tadašnjem kancelaru Willyju Brandtu ne bi glasovali protiv socijaldemokratskog premijera. 

Willy Brandt je zbog svoje popustljive politike prema istoku za DDR bio poželjna osoba na vrhu Zapadne Njemačke.

Tjednik "Die Zeit" nedavno je objavio da je Stasi u razdoblju od 1969. do 1972. raspolagao s 43 "neslužbena djelatnika" u Bundestagu, te je na taj način krojio tadašnju politiku Zapadne Njemačke pod kancelarom Willyem Brandtom. Brandt je 1974. dao ostavku na mjesto kancelara nakon što je otkriveno da je jedan od njegovih najbližih suradnika bio istočnonjemački špijun.