Vodeći nizozemski špijun rekao je da je novo gomilanje ruske vojske zabrinjavajuće, ali smatra da postoji čak i već prijetnja od jedne druge svjetske sile. Dodao je i da je izbor američkog predsjednika Donalda Trumpa bio poziv na buđenje europskim špijunima.
u svojem salonu
Brutalno ubojstvo pred kamerama: 23-godišnja zvijezda ubijena pred očima svojih pratitelja na TikToku
Komentar Saše Vejnovića
Tko je ošamario uglednu novinarku? Evo što su o napadu rekli Plenković i Milanović, napokon se slažu
Nova radna mjesta
Tko je najbolji poslodavac u državi? "Dignuli su plaće, pa se vraćam u struku..."
Kako je viceadmiral Peter Reesnik, ravnatelj nizozemske vojno-obavještajne agencije MIVD, rekao u intervjuu za Politico, Europa ne smije "skrenuti pogled s Kine".
"Kina ima vrlo složen, organiziran kibernetički sustav. I ne možemo u potpunosti shvatiti što oni mogu učiniti. Rekao bih da je veća prijetnja od Rusije", istaknuo je Peter Reesink.
U svom godišnjem izvješću objavljenom krajem prošlog mjeseca, MIVD je istaknuo produbljivanje geopolitičkih, ekonomskih i vojnih veza između Rusije i Kine i rastuće rizike koje one predstavljaju za Europu.
Nizozemski časnici primijetili su da Rusija pojačava svoje hibridne napade protiv Nizozemske i njezinih europskih saveznika kako bi utjecala na njihova društva i potkopala ih, dok su američke obavještajne agencije prošle godine otkrile da se kineska kibernetička skupina Salt Typhoon infiltrirala u glavne američke telekomunikacijske pružatelje usluga prije najmanje godinu dana.
"Vidjeli smo nešto slično u Europi, iako ne na istoj razini kao u SAD-u", rekao je Reesink, dodajući da je Kina ciljala oko 10 europskih zemalja.
"Ali ono što možemo vidjeti samo je ograničeni dio složenog kineskog kibernetičkog sustava", dodao je.
Izvješće MIVD-a otkrilo je da je Rusija pokušala poremetiti europske izbore prošlog lipnja pokretanjem kibernetičkih napada na internetske stranice povezane s nizozemskim političkim strankama i sustavima javnog prijevoza kako bi otežala glasovanje Nizozemaca.
Prema Reesinku, takvo miješanje ratobornije Rusije koja godinama ratuje protiv susjedne Ukrajine dok istovremeno vodi hibridni rat u Europi nije rezervirano samo za Nizozemsku.
Pripreme za ruski napad
Reesink je upozorio da je najopasnije ponašanje Rusije njezino kontinuirano vojno gomilanje za potencijalni budući sukob. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, ruska obrambena potrošnja dosegla je procijenjenih 149 milijardi dolara u 2024. godini, što je povećanje od 38 posto u odnosu na 2023. i dvostruko više u odnosu na 2015. godinu.
"Rusija proizvodi puno više artiljerije, također uz pomoć drugih zemalja, nego što im je potrebno za rat s Ukrajinom", rekao je Reesink i dodao kako je primijećeno da Moskva premješta nove topničke jedinice prema granicama NATO-a, uključujući baltičke zemlje i Finsku.
"To je za nas pokazatelj da grade kapacitete", rekao je, naglasivši da MIVD trenutno ne predviđa da će Putin započeti novi rat.
Reesink je procijenio da bi, nakon što se postigne dogovor s Ukrajinom, Rusija mogla biti spremna za novi sukob unutar godine dana, pod pretpostavkom da njezina vojna proizvodnja ostane na sadašnjim razinama i da Kremlj zadrži svoj politički apetit za borbom.
Stari saveznik
Osim prijetnji iz Kine i Rusije, čelnici europskih obavještajnih službi vide još jednog slona u sobi: američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Od ponovnog izbora u studenom, Trump je krenuo u konsolidaciju političke kontrole nad američkim obavještajnim agencijama smanjenjem financiranja, marginaliziranjem disidentskih glasova i imenovanjem lojalista na ključne pozicije - potezi za koje kritičari kažu da će potkopati neovisnost i učinkovitost obavještajne zajednice.
No tvrdio je da je Trumpov povratak na dužnost poslužio kao poziv na buđenje europskim obavještajnim službama.
"Prije nekoliko tjedana imali smo sastanak u Bruxellesu s obavještajnim agencijama, i civilnim i vojnim. I prvi put, mislim, svi mi direktori bili smo prisutni", rekao je.
Reesink je naglasio da je suradnja između europskih i američkih obavještajnih agencija i dalje snažna i obostrano korisna iako je imao i upozorenja: "Ako pogledam radnu razinu, postoji toliko suradnje koja traje godinama, što je vrlo održivo za nas, ali i za SAD. To se neće promijeniti preko noći".
Međutim, Reesink je priznao da Europa "ne može zatvoriti oči" i da će možda morati preispitati razmjenu obavještajnih podataka s Washingtonom u svjetlu Trumpa, koji je promovirao neke ruske narative o ratu Moskve u Ukrajini.