Ukupno 6.5 milijuna ljudi, odnosno petina stanovništva Kalifornije nema zdravstveno osiguranje, što je daleko više nego i u jednoj drugoj američkoj saveznoj državi. Najmanje jedan milijun neosiguranih su ilegalni imigranti, tvrde kalifornijski dužnosnici.
Prema Schwarzeneggerovu planu, koji tek treba odobriti Kongres, Kalifornija bi postala četvrta i do sada najveća savezna država koja je pokušala uvesti univerzalno zdravstveno osiguranje svojih građana. To su do sada napravile države Maine, Vermont i Masssachusetts.
Schwarzenegger je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao kako njegov plan predviđa niz mehanizama za širenje zdravstvenog osiguranja na sve stanovnike, za što bi odgovornost dijelili vlada, poslodavci, osiguravajuće kuće i sami neosigurani građani.
Troškovi plana procijenjeni su na 12 milijardi dolara, a njime je među ostalim predviđeno da liječnici uplaćuju dva, a bolnice četiri posto svojih prihoda za državni zdravstveni program Medi-Cal.
'Svi u Kaliforniji moraju imati zdravstveno osiguranje', rekao je
Schwarzenegger, tonom koji je istodobno zvučao i kao prijetnja i kao obećanje, piše The New York Times.
Ubrzo nakon što je objavljen, Schwarzeneggerov plan izazvao je protivljenje onih čiji su se interesi našli ugroženi, uključujući liječnike i njegove kolege republikance u kalifornijskom Kongresu. S druge strane većinski demokrati podržali su ideju, posebno u dijelu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje za svu djecu.
Schwarzenegger, kojeg su američki mediji prekrstili u 'guvernatora' prema njegovoj najpopularnijoj filmskoj ulozi, i ranije je više puta iznenadio neočekivanim potezima za republikanskog političara, kao što je vođenje ekološki osviještene politike, a prošloga je tjedna i ideološki definirao svoj 'treći put', objavivši kako će slijediti politiku centra koja će objediniti najbolje elemente republikanske i demokratske politike.
Od 300 milijuna stanovinka SAD, prema posljednjim podacima njih 42.5 milijuna nema zdravstveno osiguranje, unatoč rastu izdvajanja za zdravstvo.
Izdvajanja za zdravstvo u SAD dostigla su gotovo dva trilijuna
dolara u 2005. godini, zahvaljujući rastu troškova za bolničko
liječenje, liječničke plaće i lijekove na recept, objavila je Nacionalna zdravstvena statistička služba.
Za rast troškova najzaslužniji su troškvi bolnica koji su narasli za 8 posto, na 611 milijardi dolara, i čine 31 posto ukupnih troškova američkog zdravstva u 2005. godini. Liječnici i kliničke službe poskupjeli su za sedam posto, na 421 milijardu dolara, dok su domovi umirovljenika i slične ustanove potrošili 122 milijarde dolara. Za lijekove na recept izdvojeno je 200 milijardi dolara, ili oko 6 posto više nego 2004., stoji u statističkom izvješću.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Imaš pravo, ostvari ga
"U noćne sate ukucao premijerov OIB..."
