SAD je proglasio ozloglašeni kolumbijski narkokartel Clan del Golfo, poznat i kao Zaljevski klan, terorističkom skupinom.
Američko Ministarstvo financija uvrstilo je tu skupinu na popis stranih terorističkih organizacija (FTO) samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu uredbu kojom je droga fentanil klasificirana kao "oružje za masovno uništenje".
Ta se dva poteza smatraju daljnjim zaoštravanjem rata protiv droge koji vodi Trumpova administracija, a u sklopu kojeg je izvedeno i više od 20 smrtonosnih napada na plovila za koja se sumnjalo da prevoze drogu u Karipskom moru i Tihom oceanu. U tim napadima poginulo je više od 90 ljudi, a dio pravnih stručnjaka upozorava da su takve akcije u suprotnosti s međunarodnim pravom, piše BBC.
Clan del Golfo posljednja je latinoamerička kriminalna skupina dodana na američki popis terorističkih organizacija. Desetljećima se bavi kriminalnim aktivnostima, ponajprije krijumčarenjem kokaina iz Kolumbije, najvećeg svjetskog proizvođača te droge, prema SAD-u i Europi.
Kartel ima ključnu ulogu u krijumčarenju migranata
Osim trgovine drogom, narkokartel koji djeluje u sjevernoj kolumbijskoj regiji Urabá, ima ključnu ulogu u krijumčarenju migranata kroz Darijenski rascjep, gustu džunglu koja povezuje Kolumbiju i Panamu.
U priopćenju kojim je objavljeno proglašenje organizacije terorističkom, američki državni tajnik Marco Rubio naveo je da Zaljevski klan stoji iza terorističkih napada na javne dužnosnike, pripadnike policije i vojske te civile u Kolumbiji.
Procjenjuje se da ta skupina ima nekoliko tisuća članova te da je riječ o najvećoj organizaciji za krijumčarenje kokaina koja trenutačno djeluje u Kolumbiji. Time se pridružila još trima kolumbijskim skupinama na popisu terorističkih organizacija: lijevoj gerilskoj skupini Nacionalna oslobodilačka vojska te dvjema frakcijama koje su se odvojile od Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma s kolumbijskom vladom 2016. godine.
Američka je odluku donijela dva tjedna nakon što je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro potpisao povijesni sporazum s Clanom del Golfo s ciljem uspostave mira na područjima pod njihovom kontrolom. Petro je na izborima obećao uspostavu "potpunog mira" u zemlji koja desetljećima trpi nasilje narkokartela i gerilskih skupina.
No, više od tri godine nakon njegova dolaska na vlast, pregovori s većinom naoružanih skupina zapeli su ili se u potpunosti raspali. Nedavna objava da je kolumbijska vlada postigla dogovor sa Zaljevskim klaom o početku procesa razaranja oružja smatrala se političkom pobjedom za Petra. Dio tog dogovora bio je i taj da članovi te skupine neće biti izručeni SAD-u.
Odnosi između predsjednika kolumbije i Trumpa već dulje vrijeme napeti
Američko proglašenje Zaljevskog klana terorističkom organizacijom vjerojatno će dodatno zakomplicirati pregovore koje kolumbijska vlada vodi s tom skupinom. Petro se zasad nije oglasio o toj odluci, no odnosi između kolumbijskog predsjednika i Trumpove administracije već su dulje vrijeme napeti.
Petro je smrtonosne američke napade na plovila za koja se sumnja da krijumčare drogu u Tihom oceanu nazvao "ubojstvima" dok je Rubio kolumbijskog predsjednika javno nazvao luđakom.
Neposredna posljedica odluke o uvrštavanju Zaljevskog klana na popis terorističkih organizacija je proširenje američkih ovlasti za kažnjavanje te skupine. Sva imovina koju bi organizacija mogla imati u američkim financijskim institucijama bit će zamrznuta, a osobe, uključujući i američke državljane, koje svjesno pružaju "materijalnu potporu" toj skupini mogu kazneno odgovarati.
Trump je u više navrata upozorio da bi nakon napada na moru mogli uslijediti i "kopneni udari na narko-teroriste".
Dosad se Trump najviše fokusirao na venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, kojega optužuje da predvodi još jednu skupinu koju su SAD proglasile terorističkom Kartel sunca. No, odgovarajući na novinarska pitanja u petak, Trump je ponovno spomenuo mogućnost kopnenih udara te dao naslutiti da bi oni mogli zahvatiti i Kolumbiju.
"Kolumbija ima najmanje tri tvornice kokaina. To je drugačija zemlja. Ne radi se samo o kopnenim udarima u Venezueli, već o udarima na grozne ljude koji unose drogu i ubijaju naše ljude", rekao je Trump.
Trump tvrdi da napadi na plovila za koja se sumnja da prevoze drogu spašavaju živote Amerikanaca jer tako sprječavaju dolazak snažnog opioida fentanila u SAD. Zlouporaba fentanila izazvala je jednu od najtežih javnozdravstvenih kriza u povijesti SAD-a s više od 110.000 smrti povezanih s drogom u 2023. godini.
Kritike meksičke predsjednice
Iako je broj smrtonosnih predoziranja u 2024. godini pao za 25 posto, suzbijanje te krize ostaje jedan od Trumpovih glavnih prioriteta. Trump je ustvrdio da svaki napad na sumnjiva plovila "spašava 25.000 američkih života", no američki dužnosnici nisu ponudili dokaze da je ijedno od pogođenih plovila prevozilo fentanil koji je 50 puta jači od heroina i znatno smrtonosniji od kokaina.
Stručnjaci za borbu protiv narkotika upozoravaju da ni Kolumbija ni Venezuela ne proizvode fentanil te dovode u pitanje fokus Trumpove administracije na te zemlje.
Izvršna uredba koju je Trump potpisao u ponedjeljak, a kojom se fentanil klasificira kao "oružje za masovno uništenje", upućuje na dvostruki pristup, a to je nastavak napada na plovila koja prevoze kokain, ali i širenje ovlasti administracije u borbi protiv krijumčarenja fentanila.
No, taj je potez izazvao kritike meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum, koja je poručila da se moraju rješavati uzroci konzumacije droga. Dodala je i da se fentanil legalno koristi u bolnicama kao sredstvo protiv bolova te dovela u pitanje moguće neželjene posljedice njegova proglašavanja oružjem za masovno uništenje.
-
SRETNI DOBITNIKNetko je u Hrvatskoj osvojio 670.000 na Eurojackpotu! Evo gdje ide veliki dobitak
-
Hrvatsku čeka referendum?Plenković tvrdi jedno, oporba drugo. Ustavni stručnjak objasnio tko je u pravu
-
Što će na sve reći Trump?Mađarska povukla veliki energetski potez: "Ovo je novo zlatno doba u našoj suradnji"
