Svih osam sudionika rasprave naglasilo je kako bi okončanje rata u Iraku i povlačenje američkih snaga bilo glavni prioritet njihovih prvih 100 dana u Bijeloj kući, no odnos prema ratu u Iraku iskoristili su i za naglašavanje međusobnih različitosti, u čemu je prednjačio bivši senator John Edwards.
Pročitajte i ovo
Edwards, kojem najnovije ankete pokazaju stagnaciju ili pad podrške, u TV raspravi je napao dvoje vodećih kandidata, senatore Hillary Clinton i Baracka Obamu, da se u nedavnoj raspravi u Senatu nisu artikulirano usprotivili zakonu o financiranju rata u Iraku, te da su o njemu kalkulantski glasovali među posljednjima.
Hillary Clinton i Obama, koji su glasovali protiv tog zakona,
otklonili su te kritike, a Obama je odgovorio Edwardsu da s vodstvom u tom pitanju "kasni četiri i pol godine", ukorivši ga kako "se ne treba igrati politike s nečim što je tako kritično važno, i teško" za SAD, jer nije lako ukinuti financiranje vojsci koja je na ratištu. Obama je aludirao na Edwardsovo glasanje za ulazak u rat s Irakom u Senatu 2002. godine, ističući kako se on oduvijek protivio tom ratu.
Prema anketi, koju su u nedjelju objavili The Washington Post i ABC News, Hillary Clinton dobija 42 posto, Obama 27 posto, a Edwards 11 posto glasova demokratskih birača, dok su na dva ili jedan posto podrške svih ostalih pet registriranih kandidata - guverner Bill Richardson, senatori Joe Biden i Chris Dodd, kongresnik Dennis Kuchinic i bivši senator Mike Gravel. Senatorica Clinton također je odbacila Edwardsovu tvrdnju kako je za Bushevu administraciju "rat protiv terorizma" samo "politički slogan", ističući kako se ona, kao senatorica iz New Yorka, iz prve ruke uvjerila da "mala banda terorista može nanijeti užasnu štetu" SAD-u i da ona vjeruje kako je zemlja sada sigurnija nego prije napada 11. rujna 2001.
Dvosatna TV rasprava, koju je prenosio CNN, održana je na koledžu St. Anselm u Manchesteru, New Hampshire, saveznoj državi koja će 22. siječnja 2008. prva održati stranačke predizbore.
Demokratski pretendenti za predsjedničku nominaciju iznosili su svoja stajališta o nizu pitanja, uključujući politiku "ne pitaj, ne govori" koja se u američkoj vojsci primjenjuje prema homoseksualcima, reformi sustava skrbi za veterane, zaustavljanju rasta cijena benzina, nuklearnim ambicijama Irana i punom reaktiviranju diplomacije SAD, nakon što uđu u Bijelu kuću.
Na primjedbe kako je politika "ne pitaj, ne govori" uvedena za
vrijeme njezinog supruga Billa, Hillary Clinton je odgovorila kako je to bilo "prijelazno rješenje" te kako sada treba homoseksualcima omogućiti da otvoreno služe vojsku, kao u Velikoj Britaniji,
Francuskoj i drugdje.
U raspravi je često spominjana i hvaljena praksa posljednje demokratske administracije predsjednika Billa Clintona, a Hillary je najavila kako će u slučaju njezine pobjede, bivši predsjednik biti iznimno koristan diplomatski izaslanik SAD u svijetu.
"Bill Clinton, moj dragi suprug, biti će slan diljem svijeta kao putujući veleposlanik", kazala je.
Dennis Kuchinich, kongresnik iz države Ohio hrvatskog podrijetla, jedan od istaknutijih pripadnika liberalnog krila Demokratske stranke, podsjetio je ostale kandidate kako su birači demokratima u studenom 2006. dali mandat da zaustave rat u Iraku, a ne da ga i dalje financiraju. Za svoja jasna i dosljedna pacifistička, socijalno osjetljiva i ekološki osvještena stajališta, Kuchinic je gotovo kod svakog istupa nagrađen pljeskom.
Na pozornici koledža St. Anselm u Manchesteru, u utorak će o istim ključnim pitanjima SAD-a TV raspravu održati i republikanski predsjednički kandidati.
