Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Visoke emisije ugljičnog dioksida u nebrojenim šumskim požarima koji haraju središnjom Rusijom, postali su izravna prijetnja u smislu ubrzanja globalnog zagrijavanja.


Rusija trpi najgori toplinski val u posljednjih 130 godina, odnosno otkad se tamo vrše mjerenja temperature. Središnjom Rusijom vladaju temperature od 40 stupnjeva, a mjestimice i više od toga. Ekolozi World Wildlife Funda (WWF) ističu kako su šumski požari i emisije ugljičnog monoksida dio kružnog ciklusa koji čini globalno zatopljenje.

Vezani članci Požar u Brazilu, ilustracija (Foto: AFP) Znantvenici tvrde: Iza požara u Amazoniji krije se međunarodna glad za govedinom i sojom Ivica Kisić (Foto: Dnevnik.hr) Pitali smo stručnjaka koliko su posljedice požara u Amazonskoj prašumi pogubne za planet i dobili uznemirujuć odgovor

>> Dvojica ruskih vojnika poginula braneći nuklearni centar

'Povećana emisija ugljičnog dioksida vodi prema toploj i sušama pogodnoj klimi, koja sukladno tome povećava rizik od šumskih požara', ističu u WWF-u, a prenose RIA Novosti. Svjetski stručnjaci ističu kako razina ugljičnog dioksida ostaje prisutna dugo nakon gašenja požara, jer drveće u procesu truljenja oslobađa taj plin u zrak. kao posljedica toga, izgorjele šume oslobode više ugljičnog dioksida, nego što ga uspiju apsorbirati u periodu od 30 godina.

'Rast novog drveća u opožarenim područjima pomaže u smanjenju tih posljedica, ali brzo pošumljavanje nemoguće je bez ljudske asistencije', zaključio je Nikolai Šmatkov, ruski koordinator za šume pri WWF-u. Navedeno područje Rusije tijekom vikenda i početka tjedna poharala je i još uvije njime hara oko 500 požara, a gori više od 190.000 hektara šuma.