Novi dokazi njemačkog istražnog konzorcija potaknuli su sumnju da je Rusija možda pretvorila olupinu trajekta MS Estonia, koji je potonuo 1994. godine, a usmrtio je 852 ljudi, u poligon za podvodne nadzorne operacije protiv NATO-a.
Prema detaljnoj istrazi njemačkih novina WDR, NDR i Süddeutsche Zeitung, koju su podržali The Times i neki europski mediji, NATO-ova obavještajna služba vjeruje da su ruske vojne jedinice mjesto pomorske katastrofe u Europi koristile za testiranje i skrivanje napredne podvodne špijunske tehnologije.
Dokazi upućuju na to da je posljednjih godina tehnička oprema koja omogućuje preciznu navigaciju podvodnih dronova i robota bila postavljena u blizini ili na olupini, koja se nalazi na dubini od oko 80 metara, otprilike 35 kilometara jugoistočno od finskog otoka Utö. Olupina, koja je proglašena službenim pomorskim grobljem prema sporazumu iz 1995. između Švedske, Finske i Estonije, bila je zakonski zabranjena roniocima gotovo tri desetljeća.
Savršeno mjesto za vojno skrovište?
Brod Estonia prevozio je gotovo 1000 putnika i članova posade kada je potonuo tijekom snažne oluje u ranim jutarnjim satima 28. rujna 1994., na putu od Tallinna do Stockholma. Preživjelo je samo 137 ljudi. Godinu dana nakon potonuća, tri susjedne nacije potpisale su sporazum o zabrani ronjenja kako bi zaštitile mir posljednjeg počivališta žrtava.
Novi obavještajni podaci o kojima su mediji izvijestili ukazuju na to da je navodno nekoliko država članica NATO-a primilo informacije da su ruski vojni ronioci bili aktivni u tom području, koristeći ga za obuku operacija u dubokoj vodi i moguće za postavljanje opreme za snimanje akustičnih "potpisa", odnosno prepoznatljivih zvukova propelera i rezonancije trupa NATO-ovih ratnih brodova i podmornica.
Vojni izvori citirani u izvješću opisuju lokaciju olupine, između Švedske, Finske i baltičkih država, kao idealnu za diskretno praćenje pomorskih aktivnosti duž glavnih morskih ruta. Službena zabrana ronjenja na lokaciji učinila bi je posebno pogodnim skrovištem za sve uređaje montirane izravno na konstrukciju.
Estonsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da "pažljivo prati događaje" u Baltičkom moru zajedno sa svojim saveznicima, napominjući da se Rusija ponaša "sve agresivnije" od pokretanja potpune invazije na Ukrajinu.
I ranije sumnjali na podvodnu špijunažu
Strogo povjerljiva ruska jedinica, Glavni direktorat za istraživanje dubokog mora (GUGI) osnovana je 1960-ih i specijalizirana je za podvodnu špijunažu i sabotažu - od prisluškivanja podmorskih kabela do ispitivanja cjevovoda koji prenose opskrbu energijom u Europu. Odražava flotu u kojoj je i Jantar, brod koji je početkom godine prišao i obalama Ujedinenog Kraljevstva. NATO-ovi analitičari vjeruju da Rusija koristi ne samo ove "istraživačke" brodove već i podmornice, civilne ribarske brodove i teretne brodove, a sve više i bespilotne podvodne dronove za raspoređivanje svojih nadzornih sustava.
Uz to, Litva, Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska izvijestile su o pronalasku ili sumnji na rusku sonarnu opremu u svojim vodama tijekom posljednjih nekoliko godina. Početkom 2024. godine Litva je javno prikazala fotografiju ruskog hidroakustičnog sonara pronađenog na Kurskoj prevlaci. Dužnosnici su rekli da su slična otkrića prethodno napravljena uz obalu Velike Britanije, Irske i Litve.
Dodatnu sumnju pobudila su i švedska otkrića na olupini – još 2020 uočili su posjekotinu visoku četiri metra i široku 1,2 metra na desnoj strani broda, a ministarstvo je još tada obećalo istragu broda kojeg Estonija nacionalnim simbolom sjećanja.
