Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Grad Temišvar u četvrtak obilježava 20 godina od početka pobune protiv diktature Nicoleaua Ceausescua, no pravosuđe do danas nije rasvijetlilo prolijevanje krvi po čemu se rumunjski izlazak iz komunizma razlikuje od ostatka istočne Europe.


Obilježavanje godišnjice trajat će sedam dana, a među gostima su legendarni poljski vođa sindikata Solidarnost Lech Walensa i prvi postkomunistički mađarski predsjednik Matyas Szuros. Mjesec dana poslije pada Berlinskog zida, prosvjedi su izbili u Temišvaru jer su vlasti naredile izgon protestantskog svećenika Laszla Tokesa iz mađarske manjine i protivnika Ceausescova režima. Vjernici i stanovnici sprječavali su od 15. prosinca pred njegovim domom političku policiju Securitate da provede izgon. Idućeg dana, 16. prosinca, prvi su put skandirali 'Dolje Ceausescu', a 17. prosinca on je policiji i vojsci naredio da puca na prosvjednike.

Vezani članci Mentalno zdravlje i koronavirus - 6 Kako se građani nose s krizom? "Kad kažem da neću nositi masku, kad sam agresivan i bezobrazan, to nije znak hrabrosti" Diploma, ilustracija S krivotvorenim diplomama Rumunj deset godina bio na čelu ureda za borbu protiv pranja novca

Deseci osoba tada su ubijeni, no pobuna se nastavila. Radnici su pokrenuli štrajk, a pred zgradom opere 100.000 ljudi zahtijevalo je ostavku predsjednika Ceausescua i raspisivanje slobodnih izbora. Vojnici su im se pridružili, a 20. prosinca osnovana je Rumunjska demokratska fronta koja je proglasila Temišvar prvim slobodnim gradom Rumunjske. Unatoč blokadi informacija, slušajući nedopuštene radijske postaje, a napose Slobodnu Europu, Bukurešt je doznao za pobunu. Po povratku iz Irana, 21. prosinca, Ceausescu je prosvjednike iz Temišvara nazvao 'huliganima' i sazvao manifestaciju 'spontane podrške' režimu, no taj režirani prosvjed završio je s pozivima za njegovu ostavku i podizanjem barikada na sveučilištima.

Ceausescu streljan za Božić

Iskra revolucije iz Temišvara proširila se zemljom i presudnog 22. prosinca, u sjedištu Centralnog komiteta, prosvjednici su organizirali novu vlast na čelu s bivšim komunističkim aparatčikom Ionom Iliescuom. Zauzeli su televiziju i 'revolucija' se prvi put, uživo, odvijala na malim ekranima. Istoga dana predsjednički par pokušao je bijeg helikopterom, no uhvaćen je, na brzinu osuđen i strijeljan na Božić. Revolucija je ubrala ukupno 1.104 žrtava, od čega je njih 162 ubijeno prije 22. prosinca, a 942 poslije. Službeno je bilo 3.352 ranjenih. Viorel Oancea, prvi pripadnik vojnih snaga koji se u Temišvaru obratio prosvjednicima, žali što su mnoga pitanja ostala bez odgovora, a napose tko je davao naređenja da se puca na prosvjednike kada je Ceausescu već bio u bijegu.

U represiji sudjelovala samo vojska

Tužitelj Dan Voinea, koji je sastavio optužnicu protiv Ceausescua, uvjeren je da su u represiji sudjelovali 'samo vojnici'. 'Prije 22. prosinca, čitav represivni aparat djelovao je protiv prosvjednika. Poslije 22. prosinca, samo je vojska ostala uz režim', uvjeren je Voinea koji žali što je procesuirano vrlo malo odgovornih za krvoproliće, a tomu je razlog 'nedostatak političke volje'. Bivši premijer Petre Roman, profesor koji je 26. prosinca imenovan premijerom, te je u zemlji uspostavljen mir, drži da se u Rumunjskoj dogodila revolucija, a ne državni udar. Međutim, ipak priznaje da je struktura, koja je zgrabila vlast poslije pada Ceausecuova 'prisvojila' pobunu za sebe. U toj strukturi 'bilo je mnogo bivših komunističkih vođa, što je temeljna pogreška predsjednika Iona Iliescua', drži Roman.

Iako nitko za njima ne žali, mnogi drže da je bilo pogrešno strijeljati predsjednički par. Tužitelj Voinea tvrdi da nije znao, dok je pisao optužnicu, da je par 'unaprijed osuđen' odlukom Iliesuca i njegovih suradnika. Dali su mu samo sat vremena za sastavljanje optužnice, a podatak o 60.000 mrtvih, što je bila glavna točka optužnice za zločin protiv čovječnosti, pročitao je u tisku. (Hina)