Deseci tisuća žena i nebinarnih osoba diljem Islanda, uključujući i premijerku Katrín Jakobsdóttir, prekinut će u utorak plaćeni i neplaćeni rad u prvom štrajku te vrste nakon gotovo pola stoljeća.
Organizatori se nadaju da će štrajk žena u kojima će, između ostalih, sudjelovati i radnice u ribarskoj industriji i učiteljice i medicinske sestre, skrenuti pozornost na jaz u plaćama u zemlji te rašireno rodno uvjetovano i seksualno nasilje.
Bit će to prvi cjelodnevni štrajk žena od 1975. godine, kada je 90 posto islandskih žena odbilo raditi i stupilo u štrajk - odnosno slobodan dan za žene, a što je dovelo do ključnih promjena, uključujući i činjenicu da je prvi put žena izabrana da stane na čelo države.
Pročitajte i ovo
Dan za povijest
Prije točno 48 godina, 24. listopada 1975. cijeli Island stao je na jedan dan - zatvorene su škole, banke, otkazani letovi, a muškarci su morali preuzeti brigu za djecu. Tisuće žena izišle su na ulice da bi se izborile za prava koja imaju muškarci i taj je dan jasno pokazao da je ženski rad nezamjenjiv i ključan u održavanju i razvoju gospodarstva i društva.
Ali organizatorice posljednjeg štrajka, od kojih su neke sudjelovale u prvom štrajku, upozoravaju kako temeljni zahtjev da se rad žena cijeni nije ispunjen ni 48 godina kasnije.
Unatoč tome što se smatraju globalnim liderom u rodnoj ravnopravnosti, na vrhu ljestvice Svjetskog ekonomskog foruma 2023. već 14. godinu zaredom, u nekim profesijama islandske žene još uvijek zarađuju 21 posto manje od muškaraca, a više od 40 posto žena iskusilo je rodno zasnovano ili seksualno nasilje.
Organizatorice također upozoravaju da su poslovi koji se tradicionalno povezuju sa ženama, poput čišćenja i njege, i dalje podcijenjeni i nedovoljno plaćeni.
Reputacija i odgovornost
"O Islandu se priča kao da je raj jednakosti, ali raj jednakosti ne bi trebao imati razliku u plaćama od 21 posto i 40 posto žena koje su tijekom života doživjele rodno uvjetovano ili seksualno nasilje. To nije ono čemu žene diljem svijeta teže", rekla je Freyja Steingrímsdóttir, jedna od organizatorica štrajka i direktorica komunikacija za BSRB, Islandsku federaciju javnih radnika, te dodala: "S obzirom na reputaciju koju Island ima, ima i odgovornost pobrinuti se da ispunimo ta očekivanja."
Iako je bilo i drugih štrajkova žena od tog prvog 1975., utorak označava prvi cjelodnevni događaj, a bit će održan pod sloganom "Vi to zovete jednakost?". Rezultat je masovnog pokreta i planira ga oko 40 različitih organizacija, piše Guardian.
Očekuje se da će najmanje 25.000 građanki i građana prisustvovati događaju u središtu Reykjavíka, a mnogo više njih sudjelovat će u nizu drugih događaja u zemlji, što će vjerojatno biti najveći islandski štrajk žena u povijesti.
Najavljujući svoje sudjelovanje, Jakobsdóttir je rekla da očekuje prestanak rada Ureda premijera i poručila: "Prvo i najvažnije, ovime pokazujem solidarnost s islandskim ženama."
Pročitajte i ovo
Svi smo pod utjecajem patrijarhata
Drífa Snædal, koja je u izvršnom odboru ženskog štrajka i glasnogovornica Stígamóta, savjetovališta i obrazovnog centra za seksualno nasilje, rekla je da je povećani pristup pornografiji među djecom pridonio nasilju nad ženama.
Status žena u društvu i njihova novčana vrijednost na radnom mjestu također su povezani sa seksualnim nasiljem, upozorila je i dodala: "Sada pokušavamo spojiti točke tako da upozoravamo da su nasilje nad ženama i podcijenjeni rad žena na tržištu rada dvije strane iste medalje i da utječu jedna na drugu."
Pročitajte i ovo
Unatoč pokretu #MeToo i raznim drugima koji posljednjih godina zahtijevaju jednakost na Islandu, rekla je da žene ne mogu računati na pravosudni sustav kada su u pitanju seksualno nasilni zločini. Ženama je ponestalo strpljenja, dodala je.
Za razliku od štrajka iz 1975., događaj u utorak namijenjen je ženama i nebinarnim osobama, a Steingrímsdóttir je objasnila: "Radimo to jer se svi borimo protiv istog sustava, svi smo pod utjecajem patrijarhata pa mislimo da bismo trebali udružiti našu borbu."
