Objavljeni su novi detalji mirovnog prijedloga, odnosno uvjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina za prekid rata u Ukrajini.
Na sjeveru Hrvatske
Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
Upitna kvaliteta
Nove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
nova obveza
Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
Iako samit nije uspio osigurati prekid vatre za koji je rekao da je želio, Trump je u intervjuu za Fox News Seana Hannityja rekao da su on i Putin razgovarali o prijenosu zemljišta i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te da su se "u velikoj mjeri složili".
Dva izvora Reutersa rekli su da se njihovo znanje o Putinovim prijedlozima uglavnom temelji na razgovorima između čelnika u Europi, SAD-u i Ukrajini, te napomenuli da nisu potpuni.Na prvi pogled, barem neki od zahtjeva predstavljali bi ogromne izazove za ukrajinsko vodstvo.
Rusija bi se trebala odreći malih džepova okupirane Ukrajine, a Kijev bi ustupio istočne dijelove zemlje koje Moskva nije uspjela zauzeti.
Vladimir Putin i Donald Trump
Foto:
Afp
Putinova ponuda isključila je prekid vatre dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum, blokirajući ključni zahtjev Zelenskog, čija je zemlja svakodnevno pogođena ruskim bespilotnim letjelicama i balističkim projektilima.
Prema predloženom ruskom sporazumu, Kijev bi se u potpunosti povukao iz istočne regije Donjeck i Luhansk u zamjenu za rusko obećanje da će zamrznuti linije bojišnice u južnim regijama Hersona i Zaporižje, rekli su izvori za Reuters. Ukrajina je već odbila bilo kakvo povlačenje s ukrajinske zemlje kao što je regija Donjeck, gdje su ukopane njezine trupe i za koju Kijev kaže da služi kao ključna obrambena struktura za sprječavanje ruskih napada dublje na njezin teritorij.
Rusija bi bila spremna vratiti relativno male dijelove ukrajinske zemlje koje je okupirala u sjevernoj regiji Sumy i sjeveroistočnoj regiji Harkov. Ona drži džepove regija Sumy i Harkiv koji imaju oko 440 četvornih kilometara, dok Ukrajina kontrolira oko 6.600 četvornih kilometara Donbasa, koji obuhvaća regije Donjeck i Luhansk.
Priznanje Krima i službeni status jezika
Iako Amerikanci to nisu precizirali, izvori su rekli da znaju da ruski čelnik također traži - u najmanju ruku - formalno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014. godine. Nije jasno znači li to priznanje od strane američke vlade ili, na primjer, svih zapadnih sila i Ukrajine. Kijev i njegovi europski saveznici odbacuju formalno priznanje vladavine Moskve na poluotoku.
Rekli su da bi Putin također očekivao ukidanje barem dijela niza sankcija Rusiji. Trump je u petak rekao da ne treba odmah razmotriti odmazdu za zemlje poput Kine zbog kupovine ruske nafte - koja je predmet niza zapadnih sankcija - ali bi to mogao učiniti "za dva ili tri tjedna".
Donald Trump i Vladimir Putin
Foto:
Afp
Ukrajini bi također bilo zabranjeno pridruživanje vojnom savezu NATO-a, iako se činilo da je Putin otvoren za to da Ukrajina dobije neku vrstu sigurnosnih jamstava, rekli su izvori. Međutim, dodali su da je nejasno što to znači u praksi.
Europski čelnici rekli su da je Trump tijekom razgovora u subotu razgovarao o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu i također iznio ideju o jamstvu u stilu "članka 5" izvan vojnog saveza NATO-a, prema kojem NATO svaki napad na jednu od svoje 32 članice smatra napadom na sve.
Pridruživanje Atlantskom savezu strateški je cilj Kijeva koji je sadržan u ustavu zemlje. Rusija će također zahtijevati službeni status ruskog jezika unutar dijelova Ukrajine ili preko nje, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.