Stvaranje uspomena i poticaj za razmišljanje. Ostati živjeti u inozemstvu ili se vratiti u Hrvatsku. Ivan je u ozbiljnim dvojbama. Berlin u Njemačkoj, htio bi zamijeniti domovinom.
"Mi ne živimo u Berlinu da imamo viška novaca. Mi preživljavamo, ako to mogu ovdje zašto ostati gore", pita se Ivan Baćak iz Njemačke.
Ružica Čavala sa svojom obitelji živi u Beču, u kojem zasad planiraju i ostati, a na pitanje koje stvari bi se trebale promijeniti u Hrvatskoj da bi se vratili u Hrvatsku, kaže: "Po meni bi se trebalo ipak povećati broj kvalitetnih poslova, plaće koje su ipak vani veće nego u Hrvatskoj. Isto tako ponuda nekretnina za mlade ljude. Smatram da su ove cijene u Hrvatskoj preskupe."
Ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je iz kojih su se država, u posljednje tri godine, ljudi najčešće vraćali i prijavljivali prebivalište. Njemačka je na prvom mjestu s više od 14,5 tisuća osoba, iz Irske se vratilo 1143 i Austrije 274 osobe.
"Val povratka se događa. Naravno da će Državni zavod za statistiku od podaaka koje ima MUP i oni kojima je prioritet ta statistika, da će nam za godinu dana donijeti veselije, radosnije podatke", govori Ivan Šipić, ministar demografije.
Više o ovome u videoprilogu reportera Dnevnika Nove TV Gorana Latkovića.
Demograf Pokos o pozitivnim demografskim pokazateljima
Kad je riječ o optimizmu ministra Šipića, demograf Nenad Pokos ne bi brojke povratka u Hrvatsku nazvao valom, ali smatra da su brojke povoljnije nego su bile prije. U to on ubraja i strane radnike, ali i Hrvate koji se vraćaju u Hrvatsku.
"Mi smo 2024. imali ukupno 70.300 useljenika, a od toga broja 13.300 je bilo hrvatskih državljana. Ostalih 57.000 bili su strani radnici. S tim da je njihov broj bio i veći. Ovi podaci se odnose na one koji su prijavili prebivalište u Hrvatskoj. Mnogi strani radnici prijave boravište na godinu dana, prema novom zakonu o strancima. A onda to mogu produljiti na još godinu dana. Takvih je znatno više nego ovih koji su prijavili prebivalište. A i sezonski radnici koji ne prijavljuju ni boravište, ni prebivalište", pojašnjava Pokos.
Pokos objašnjava da su se društveno-gospodarski čimbenici promijenili u zemljama kojima su najviše gravitirali hrvatski državljani. Tu je i činjenica da je porastao standard u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina, pa i plaće. Tu je i paritet plaće koji je na 78 posto od prosjeka EU, a cilj vlade je do kraja mandata doći na 82 posto.
"Sve to djeluje da se više toliko Hrvata ne iseljava, a u državama koje su primale naše državljane dolazi do promjena. Primjerice u Njemačkoj je posljednjih godinu dana došlo do recesije, u Irskoj do stambene krize i porasta antiimigrantskog raspoloženja. I naravno, javna sigurnost u kojoj je Hrvatska među vodećim državama u svijetu. Ugodnije je biti u domovini, nego negdje drugdje", smatra Pokos.
Kad je riječ o broju živorođenih zastavlja se pad, te smo na razini 2023., za što Pokos smatra da su doprinjele neke mjere ministarstva demografije, povratak Hrvata, ali i strani radnici koji ovdje zasnivaju obitelji.
"Ključno je da se mijenja ozračje za djecu i obitelj se mijenja, poticaji su povećani, roditeljske naknade su delimitirane. Nakon 10 godina nagovoranja nadležnih očinski dopust je povećan na 20 dana, a jednokratna naknada je povećana na 618 eura. Mnoge lokalne sredine daju i više. To sve je počelo djelovati na mlade obitelji, to poticajno okruženje koje do sada nismo imali", govori demograf.
Kao ključni daljnji demografski iskorak istakao je Pokos priuštivo stanovanje, jer si mladi ne mogu priuštiti ni stan, ni podstanarstvo.
-
Vojna akcija SAD-aSupruga Trumpova savjetnika objavila spornu kartu, premijerka ove zemlje pobjesnila: "Prestanite!"
-
PLJAČKA STOLJEĆAFOTO Dva dana pljačkali su 3000 sefova klijenata i otišli sa 100 milijuna eura: Policija objavila fotografije pljačkaša
-
potvrdio rođakSrbin pronađen mrtav nakon požara u klubu na skijalištu
