Zbog šutnje o detaljima ugovaranja posla vrijednog milijarde, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je mjesecima pod povećalom europske, ali i svjetske javnosti.
"Uglavnom se svodi na to da Europska komisija sve drži u tajnosti i ne dijeli nikakve informacije. Kada objave dokumente, svi su zacrnjeni", objasnio je Hans van Scharen iz Corporate Europe Observatoryja.
Novinari, organizacije i europski zastupnici traže i SMS poruke i cjelovite ugovore između čelnika Pfizera Albertom Bourlom i predsjednica Europske komisije.
Sve je krenulo kada je New York Times izašao s člankom u kojem je otkriveno da je Von der Leyen razmjenjivala poruke s Bourlom. Novinari su se odmah bacili na posao. Der Spiegelov Markus Becker je Europskoj komisiji poslao nekoliko pitanja.
"Pitao sam ih jesu li te poruke obrisane, postoje li i dalje ili Komisija jednostavno ne zna gdje su poruke? Nisu reagirali na to", rekao je Becker za Provjereno.
Nakon što je Der Spiegel izašao s člankom, Komisiji je nizozemska europarlamentarka Sophia in t' Veld također postavila nekoliko pitanja, pa i jesu li poruke izbrisane.
"Ukoliko Komisija još uvijek ima te poruke, a nisu potvrdili jesu li izbrisane ili ne, onda bi se one vjerojatno trebale objaviti. Ako se ne mogu objaviti, onda Komisija mora objasniti zašto ne mogu biti objavljene", rekla je.
Više objašnjenja stiglo je novinaru portala Netzpolitik koji je tražio da mu se poruke dostave.
"Nakon višetjednog čekanja, Komisija je rekla da načelno ne arhivira SMS poruke", rekao je novinar Netzpolitika Alexander Fanta.
Nitko ne može do poruka
Evo kako Komisija objašnjava zašto se poruke ne čuvaju: "Tekstualna poruka ili druga vrsta instant poruka je po svojoj prirodi kratkotrajan dokument koji načelno ne sadrži važne podatke o pitanjima koja se odnose na politike, aktivnosti i odluke Komisije."
Naravno da privatna prepiska bilo koga nije nešto što se službeno arhivira. No, što ako se radi o poslu vrijednom milijarde? Zato i ne čudi interes javnosti za ovom bruxelleskom aferom.
Iako je dobio odgovor od Komisije, Fanta nije bio zadovoljan pa se žalio europskoj pučkoj pravobraniteljici.
"Pravobraniteljica je imala više sastanaka s Komisijom. Provela je istraživanje i prije tjedan dana odlučila da Komisija nije bila dovoljno transparentna", rekao je.
Pročitajte i ovo
Ista ta pravobraniteljica utvrdila je da je i sama Komisija postavila pitanje Uredu vlastite šefice von der Leyen, tražeći iste te poruke među arhivom. Znali su i sami da se takva vrsta dopisivanja ionako ne arhivira te su pitanje su postavili pro forme.
"Mi smo zamolili Komisiju da ponovno stupe u kontakt s Uredom predsjednice von der Leyen i postave im drugačije pitanje, a to je da potraže bilo koji dokument uključujući tekstove i WhatsApp poruke", rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O'Reilly.
Ona je mišljenja da se SMS poruke i poruke na WhatsAppu mogu tretirati kao dokument koji bi trebao biti dostupan javnosti.
Europska komisija ima rok od tri mjeseca da odgovori na ovo mišljenje pravobraniteljice.
"Držim da oko ovoga treba biti više političkog pritiska. Moje je mišljenje da će Europska komisija iskoristiti rok od tri mjeseca da odgovori pravobraniteljici, da će nakon toga kazati da se drže svoje interpretacije zakona, a ako se to nekome ne sviđa da može ići na sud", rekla je europarlamentarka Sophia in t' Veld.
''Razmatram opciju da tužim Komisiju pred europskim sudovima. Imam i ponudu za pomoć u tome'', poručuje Fanta.
Neviđen nedostatak transparentnosti
Ursula von der Leyen od samog početka pandemije jasno daje prednost mRNA cjepivima nad vektorskima. Ona je po struci liječnica, kao i njen suprug Heiko von der Leyen koji je tijekom pandemije postao medicinski direktor u tvrtki Orgenesis. Ta je tvrtka koja je još 2020. lansirala novu platformu za cjepivo usmjereno na više virusnih bolesti, među kojima je i COVID-19. Prema dostupnim informacijama, može se vidjeti da iza Orgenesisa i Pfizera stoji više istih dioničara.
"Moramo se usredotočiti na tehnologije koje su dokazale svoju vrijednost. mRNA cjepiva jasan su slučaj i dokaz toga", rekla je von der Leyen u travnju prošle godine.
Tvrdila je da je razlog što ima toliko povjerenje prema kompanijama koje su prve razvile mRNA cjepivo protiv koronavirusa, a to su Pfizer i BioNTech, učinkovitost cjepiva i isporuka koja je išla na vrijeme. S njima je Komisija potpisala čak tri ugovora, a o detaljima ugovora se ne zna mnogo.
"Takav nedostatak transparentnosti, takvu razinu tame nikada prije nismo vidjeli. Dakle, to je stvarno veliki problem", rekao je van Scharen.
Corporate Europe Observatory istražuje privilegirani pristup i utjecaj koji uživaju korporacije i njihove lobističke skupine u kreiranju politika Europske unije. Više od dva desetljeća se bave farmaceutskim divovima. Tražili su da im se dostave ugovori koje je Europska komisija potpisala s farmaceutskim kompanijama. Nakon mjeseci čekanja, stigli su na njihovu adresu. Neugodno su se iznenadili onime što su vidjeli.
"U lipnju prošle godine dobili smo oko 60 dokumenata od kojih većina nije bila čitljiva. Bili su potpuno zacrnjeni. Dakle, to je neka vrsta lažne transparentnosti. Dobili smo dokumente, ali u njima ne možete ništa pročitati", rekao je van Scharen.
Pročitajte i ovo
Europska pučka pravobraniteljica je primala žalbe vezano i uz ugovore.
"Postoje određene iznimke zbog komercijalne osjetljivosti, ali postoji i javni interes koji je iznad prava na ta izuzeća", rekla je O'Reilly.
Javnost je tako sasvim slučajno doznala koja je cijena po kojoj je nabavljena jedna doza cjepiva.
"Jedna belgijska ministrica je slučajno na Twitteru objavila cijene različitih cjepiva. Ne sjećam se točne cijene, ali iznosi oko 10 eura. Onda je za sljedeći ugovor cijena porasla na gotovo 20. Ako znate da je proizvodna cijena za jednu dozu cjepiva Pfizer vjerojatno oko jedan euro, onda znate o kakvom je profitu riječ", rekao je van Scharen.
"Hrvatska vlada zna sve"
Ne zna se gdje su poruke, ne znaju se svi detalji ugovora, a ne zna se ni tko je sve lobirao u procesu nabavke cjepiva. Hans van Scharen objašnjava da postoji sporazum kojeg su potpisale sve zemlje članice prije pregovora s farmaceutskim kompanijama.
Taj sporazum potpisala je i hrvatska vlada i Europska komisija. I taj papir, koji je javan i dostupan, u osnovi određuje okvir za pregovore s farmaceutskim tvrtkama. Dakle, to je potpisano u lipnju 2020. Tada su počeli pregovori.
Pregovore je vodilo, kaže, par ljudi iz Europske komisije i mali tim stručnjaka iz nekoliko država članica.
"Mislim da je ukupno bilo desetak ljudi. Oni su u ljeto 2020. godine vodili pregovore s različitim farmaceutskim tvrtkama oko ugovora. I nema razotkrivanja, ništa seslužbeno ne zna o tim pregovorima", rekao je van Scharen.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Kada je predsjednica Europske komisije boravila u Zagrebu, nije bilo mnogo govora o aferi.
Premijer Andrej Plenković ne krije dobre odnose s von der Leyen koja je članica CDU, iste grupacije stranaka kao i HDZ. Bila je čak i u spotu HDZ-a, zbog čega je, također, imala problema.
Premijer možda ne zna kakve su poruke razmijenjene sa šefom Pfizera, ali zasigurno hrvatska Vlada, tvrdi Hans van Scharen, zna detalje iz procesa pregovaranja.
"Hrvatska vlada zna sve. Ako ne zna, znači da nisu provjerili svoju pristiglu email poštu", rekao je te dodao: "Europski novac je i novac hrvatskih poreznih obveznika. Političari to zaboravljaju. Misle da europski novac dolazi iz Bruxellesa i pada s neba. Ne, to je novac poreznih obveznika. Dakle, pitao bih zašto hrvatska javnost ne smije znati koliko točno Europska unija i Hrvatska plaćaju za cjepiva, zašto hrvatskim građanima nije dopušteno znati tko je u njihovo ime pregovarao o ugovorima."
"Ljudima se mora reći istina kad je i neugodna"
Ursula von der Leyen je imala sličan skandal sa SMS porukama kada je bila ministrica obrane u Njemačkoj. Naime, 2018. godine je Ured za reviziju ustanovio nekoliko nepravilnosti u ugovorima s vanjskim konzultantskih tvrtkama. Bili su pretraživani njeni mobilni uređaji.
"Izbrisala je poruke tijekom istrage. Smatram da to nije politički baš pametno", rekla je nizozemska eurozastupnica Sophia in t' Veld.
Pročitajte i ovo
Zbog toga je i jedan oporbeni političar podnio kaznenu prijavu zbog sumnje u namjerno uništavanje dokaza. Sličan skandal sada trese Bruxelles.
Der Spiegel je nedavno imao veliku priču u kojoj su njihovi novinari otkrili da se na mjesečnoj bazi u europskim institucijama briše ogroman broj mailova po diskutabilnim kriterijima.
"Problem u svemu ovome jest što Komisija drži za sebe što je bitno, a što nije. I činjenica da WhatsApp ili SMS poruke nisu arhivirane znači da sve što Komisija želi skriti može obaviti putem WhatsAppa", rekao je Spiegelov novinar Markus Becker.
Lideri u Europi, ističu sugovornici Provjerenog, imaju obvezu štititi povjerenje u europske institucije i držati ih što je moguće više transparentima.
"Ljudima se mora kazati istina, čak i ako istina nije ugodna, čak i ako im se ne sviđa", rekla je europska pučka pravobraniteljica Emily O'Reilly.
Ne samo da građani diljem zemalja članica Europske unije imaju pravo znati koliko se novca potrošilo na nabavku cjepiva protiv koronavirusa, već imaju pravo znati kako su točno tekli pregovori. Jesu li se vodili privatni ili službeni sastanci ili se sve odvilo putem poruka? Zašto ne znamo tko su bili lobisti i koji su sve detalji ugovora s moćnim farmaceutskim kompanijama?
Institucije Europske unije u Hrvatskoj rado volimo spomenuti kada naše ne funkcioniraju. Volimo misliti kako je negdje tamo u srcu Europe sve po pravilima, transparentno i pošteno. Čini se da se, kada su u igri milijarde eura i doza cjepiva, pregovara i dogovara daleko od očiju javnosti.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
