Koliko stoji život u Hrvatskoj s obzirom na to da slovimo za jednu od najsiromašnijih zemalja Europske unije? Ekipa Provjerenog napravila je eksperiment. Otišla je u šoping u još tri zemlje – bogate Njemačku, Irsku i susjednu Sloveniju.

Galerija Provjereno: Životni standardi - 3 Provjereno: Životni standardi - 5 Provjereno: Životni standardi - 2 +4 Provjereno: Životni standardi - 1

Reporterka Provjerenog Ema Branica odlučila je testirati koliko je točno hrana u Hrvatskoj skupa u odnosu na neke druge zemlje. Kamere Provjerenog zavirile su u trgovine u četiri države – Irskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

U Irskoj je u trgovinu otišao Roman Rakić, u Njemačkoj Helena Horvat, u Sloveniji Petra Čertanc, a u Hrvatskoj Ema Branica. Odabrali su trgovinu koja slovi za jednu od najjeftinijih u svim zemljama.

Osim što su sve četiri zemlje članice Europske unije, ekonomski se Hrvatska s njima ne može natjecati jer se ovdje stanje, prisjećaju se bivši stanovnici, može slikovito opisati. ''U Hrvatskoj je bilo iz šupljega u prazno'', kaže Roman. ''Nula s nulom, nekada i minus'', dodala je Helena.

Isti popis u četiri države

Svi u ovom eksperimentu imali su isti popis namirnica. Zadatak je bio kupiti deset osnovnih namirnica, jedini, tako reći, luksuz na popisu bila je kava. Kruh, mlijeko, jaja, piletina, jabuke, krumpiri, brašno, ulje, tjestenina.

Namirnice s popisa su one bez kojih ne može većina kućanstava. S obzirom na bolji životni standard u zemljama sugovornika, očekivano je bilo da će Hrvatska, kao prilično siromašna europska zemlja, pobijediti u ovom natjecanju s najnižim cijenama.

Najskuplja Irska, a Hrvatska...

Roman je u Irskoj potrošio 126 kuna i 60 lipa. Helenin račun iz Njemačke iznosi 121 kunu i 65 lipa, a Petrin iz Slovenije 116 kuna i 32 lipe. Račun iz Hrvatske plaćen je 122 kune i 49 lipa.

Najskuplja po cijenama hrane u našem eksperimentu je Irska, potom Hrvatska, zatim Njemačka, a najjeftinija je Slovenija. ''Ja sam šokiran. Mislio sam da će biti barem 20 posto jeftinije u Hrvatskoj'', iznenađen je Roman.

Ilustracija - 3 ANKETA Cijene lete u nebo: Hoćete li ići u kafiće ako kava bude 20 kuna?

Očito moramo i mi u Hrvatskoj u nečemu biti pri vrhu. ''Pa Hrvatska već dugo ima cijene europske, a plaće balkanske'', kaže ekonomska analitičarka Marijana Ivanov.

Računi se razlikuju u nekoliko kuna, ali prosjek plaća u dvostrukim, trostrukim, pa čak i peterostrukim omjerima. ''Supruga ima peterostruko veću plaću nego u Hrvatskoj kao obična opća medicinska sestra'', otkriva Roman.

Po svim pokazateljima - na dnu

Iako smo gotovo devet godina članica Europske unije, i dalje smo po svim pokazateljima na dnu svih mogućih statistika rasta i napretka. Jedino u čemu smo blizu prosjeka Unije upravo je cijena namirnica.

''Kada govorimo o terminima skupoće cijene hrane, cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je na razini 97 posto prosjeka EU-a, odnosno svega je tri posto niža nego što je prosjek u EU-u'', pojašnjava analitičarka Ivanov.

Tomislav Ćorić Ćorić: ''Vlada neće pokrivati račune plinara. Računi građanima 1. travnja neće skočiti pet puta, neće ni 100 posto''

Istodobno, drugi pokazatelji standarda govore kako zapravo živimo. ''Gleda se kupovna moć jednog eura u Hrvatskoj u odnosu na svaku zemlju o kojoj pričamo i vidimo da je životni standard u Hrvatskoj 36 posto niži nego što je prosjek EU-a'', dodaje Ivanov.

Kako se živi u Irskoj?

Roman Rakić u Irskoj živi sa suprugom i kćeri. On radi u trgovini. I žive tako da ne gledaju na svaki cent i od svakog mjesečnog primanja mogu uštedjeti.

''Od režija se plaća struja, voda se ne plaća u Irskoj. Znači, kućanstva ne plaćaju vodu. Nema Holdinga kao u Zagrebu i takvih nekakvih čuda izmišljenih. Plaća se struja, smeće i jedino što se ovdje plaća je nekakav oblik televizijske pretplate. To se ovdje zove 'TV licence', znači kao dozvola za televiziju. I ona je 160 eura godišnje'', otkriva.

Iako irska kućanstva ne plaćaju vodu, njihovi troškovi života veći su nego kod nas. Tu bar imamo nešto čime se možemo pohvaliti. Cijene nekretnina i najma su izrazito visoke. No Irci i tu pokušavaju svojim građanima olakšati život. ''Nekretnina u kojoj živimo, da uzmemo istu tu kuću pod hipoteku, kredit bismo platili nekih desetak posto jeftinije'', kaže Roman.

Standard u Njemačkoj

Cijena nekretnina i najma je daleko veća i u Njemačkoj, općenito cijena životnih troškova. No sa svojim plaćama zapravo ne vide račune kao pisma iz pakla.

''Mi za stan plaćamo nekakav paušal, u koji su uključeni voda, grijanje, grijanje vode, sva osiguranja za zgradu, usluge osobe koja održava zgradu i još pričuva za stan. I to sve mjesečno izađe oko 220 eura'', priča Helena Horvat. Dodajmo 40 eura za struju, još toliko za internet i 18 eura za TV pristojbu.

Život u Sloveniji

Helena je otišla iz Hrvatske prije šest godina, i to s titulom prvostupnika. Otišla je jer nije vidjela mogućnost napredovanja u domovini. ''Nažalost, to u Hrvatskoj nigdje nije priznato i to me jako žalosti jer ta država koja mi je omogućila taj preddiplomski ne smatra ga dovoljno dobrim, a neka druga država ga kompletno priznaje. Konkretno, ja sam završila geodeziju i geoinformatiku i ovdje sam bila kompletni inženjer. A u Hrvatskoj bih bila bachelor nečega. I ne bih mogla s tim nešto raditi'', kaže.

Supermarket - 1 Isplati li se po hranu ići preko granice? Sastavili smo popis namirnica i provjerili gdje su jeftinije

Petra Čertanc u Sloveniji živi više godina nego u domovini. Otišla je na studij i ostala. ''Mi smo peteročlana obitelj, grijemo se na struju, imamo dva kompjutera u kući, perilicu rublja, sušilicu rublja. Dakle, sve što imamo, imamo na struju i taj neki godišnji trošak dođe malo više od sto eura, nekih osamsto kuna mjesečno. Onda raspodijelimo kroz cijelu godinu. Po zimi više, po ljeti manje'', priča.

Još k tome dodajmo 60 eura za vodu i odvoz smeća. Govori da su cijene nekretnina otišle su u nebo i većina mladih u Ljubljani ne može si priuštiti kupnju stana, iako je kamata na stambene kredite do 1,5 posto. Udari na troškove režija već su osjetili.

Uvode se vaučeri

''Vlada je najavila da dolaze energetski vaučeri koje dobiva sedamsto tisuća Slovenaca u iznosu od 150 eura. Dakle, dobit će ih svi umirovljenici čija je mirovina niža od tisuću eura, sve velike obitelji koje imaju troje djece ili više i svi oni koji su socijalno ugroženi. To će dobiti samo jedanput, za trošarine mislim da idu dolje, odnosno vlada ih je zamrznula do travnja'', rekla je. Sa svim tim i dalje žive kudikamo bolje od Hrvata. Jer imaju veća primanja.

''Minimalna plaća ugovorena za 2022. godinu iznosi u netu 3750 kuna, a godinu ranije iznosila je 3400 kuna. Na drugoj strani, kad je podatak, recimo, za medijalnu plaću za studeni mjesec 2021. godine kaže da je medijalna plaća iznosila u netu 6149 kuna'', kaže predsjednik Nezavisnih sindikata Krešimir Sever.

Plin, ilustracija Tri razloga zašto plin poskupljuje i dokad ostaje tako: Ni cijene proizvodnje, ni skladištenja, ni transporta nisu rasle

No nemaju svi Hrvati takva primanja, pa čak ni ova minimalna od 3700 kuna. ''Umirovljenici s 2600 ili 2700 kuna mirovine, njihov udio troška hrane se penje na više od 40 posto u jednome mjesecu i trošak stanovanja preko 30. Građani su prisiljeni odricati se na svim drugim područjima, a na kraju krajeva čak i na području hrane da bi mogli podmirivati redovite troškove koji im dolaze za stanovanje'', ističe Sever.

Čak 70 posto mjesečnih primanja odlazi na osnovne životne troškove. A poskupljenje tek slijedi. ''Nama teško da ima pomoći ako se struktura hrvatske ekonomije ne promijeni'', upozorava Marijana Ivanov. Jer, pojašnjava, ne stvaramo dodanu vrijednost. Bavimo se gotovo isključivo turizmom.

''Turizam traje kratko. Sve veći dio ekonomije se bazirao na turizam, gdje ja ne mogu reći da mi ostvarujemo loše rezultate niti loše ekonomske učinke, međutim problem je to što to hrvatsku ekonomiju gura i ekspandira svega nekoliko mjeseci u godini. Kad bi takve ekonomske učinke u turizmu mogli imati cijelu godinu, naš bi BDP bio veći, bolji'', kaže.

plin - 2 Cijene plina lete u nebo: "Kod krajnjih potrošača to bi značilo povećanje od 70 do 80 posto"

Ne strahuju za egzistenciju

Roman, Helena i Petra osjetili su na vlastitoj koži što znači raditi, zaraditi, uštedjeti i ne strahovati hoće li imati s čim skrpati kraj mjeseca. Ne žive na kredit.

Uz najave i već neka poskupljenja energenata, krajnji je trenutak da vladajući poduzmu konkretne politike i građanima ponude konkretnu pomoć.

Ovaj kratki, ali znakoviti eksperiment donio je tek nekoliko kuna razlike u nekoliko zemalja. I mahnut ćemo sad rukom – pa što je nekoliko kuna. No nije nam na ponos. Jer zasad jedino europsko što imamo su cijene. Plaće i standard – tuga, i to velika.

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju