Nedavno je uhićen Veljko Belivuk, zvan Velja Nevolja. Kalkulira se da njegov pad ima veze s planom ubojstva srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Njegova organizacija, otkrilo se - imala je veze i sa srbijanskom policijom i politikom. Poznavatelji ove teme tvrde - kada je u pitanju kriminal, veze u regiji čvršće su od onih službenih, političkih!
Pročitajte i ovo
Provjereno
Prozor dnevnog boravka Zoranov je jedini prozor u svijet: Nakon devet godina netko ga se napokon sjetio
Analiza Provjerenog
Znate li kakvim se sve kemikalijama, teškim metalima i plastikama svaki dan trujemo? "Nadam se dobrim rezultatima, ali..."
"Ja moram reći da je epidemija zlouporabe droga počela četiri godine prije epidemije COVID-a", smatra psihijatar Slavko Sakoman.
"Važno u cijeloj priči su uhićenja i mobilizirati kriminalnu grupaciju ili organizaciju! Ili samo dijelove", objašnjava kriminalist Dubravko Klarić.
Istražitelji i specijalci pokušavaju spriječiti širenje droge i na kopnu i na moru. "Carina i policija radi suzbijanja krijumčarenja provode pojačan nadzor nad prometom u Luci Ploče", potvrdio je Pero Perić iz Carinske uprave Dubrovnik.
No, tko i kako kontrolira narkotržište i koji su novi putevi droge?
Brojni su načini krijumčarenja preko granica
Luka Ploče druga je najveća luka u Hrvatskoj. Preko nje se obavlja transport raznih vrsta tereta. A u tom su teretu nerijetko skrivene velike količine droge. Sredinom prošle godine pola tone kokaina pronađeno je među bananama.
"U tom pomorskom prometu, to jest kontejnerskom, imate veliki broj kontejnera i nemoguće ih je sve pregledati fizički ili tehničkim uređajima. I zato se ta vrsta sve više koristi. A u takvoj vrsti prometa možete i krijumčariti stvarno velike količine droge. Znači, čak po i više tona u jednom kontejneru", objasnio je voditelj dubrovačke krim policije Zoran Tikvica.
Metode skrivanja droge nisu samo među teretom. Tu su i razni drugi načini. "U tijelu, gdje su krijumčarili mule, urezani u kotačima automobila, u šasiji kamiona, bačeni u pošiljkama u more, pa su kasnije iz mora vadili to sve skupa", kaže Klarić.
Većina te droge dolazi iz Južne Amerike, a ide prema zemljama Europske unije. "Ploče su luka na početku Jadrana i ne mora brod ići skroz do Kopra u Sloveniju ili u Italiju ili do Rijeke. Samim ulaskom u luku ulazi u Europu, a to je važno", ističe Klarić.
Kriminalci koriste stručnjake
Ta je luka dugo bila zanimljiva i jer nije imala adekvatnu opremu, ali je nakon većih zapljena nabavljena. Tikvica pak smatra da se luka Ploče ni po čemu ne izdvaja od drugih europskih luka kada je o krijumčarenju droge riječ.
"Dobivamo skoro svakodnevno obavijesti da su u lukama diljem Europe zaplijenjene veće količine kokaina, heroina ili drugih droga. Kokain se proizvodi u zemljama Južne Amerike, prvenstveno u Kolumbiji, Boliviji i Peruu, dok je heroin više baziran na Bliski istok u zemljama poput Afganistana te Iraka u zadnje vrijeme", dodaje.
Da bi se znalo više informacija o tome kamo droga koja prolazi lukom ide, treba prvo vidjeti tko će po paket doći.
"Imali smo slučajeva da stigne pošiljka od 100 kilograma neke droge i vi ćete sada čekati u zasjedi da vidite tko će doći po nju. A po nju nitko ne dolazi i kroz neko vrijeme jednostavno zaplijenite drogu. Kao što policija i druge službe imaju analize i savjetnike i prate određene stvari, i s druge strane kriminalni milje isto tako ima savjetnike, planove i hladno proračunate rizike", objašnjava Klarić.
"U početku godine imali smo dvije operativne akcije gdje smo zaplijenili oko 100 kilograma kokaina. I ta droga je išla na hrvatsko tržište. Tu smo uhitili nekoliko osoba, priveli ih i te osobe su i dalje u istražnom zatvoru. Znači, podnesene su kaznene prijave za njih", potvrdio je Tikvica.
Borba je moguća samo uz međunarodnu suradnju
Poduzetnik Oliver Čokara trebao je prošle godine u luci Ploče preuzeti najmanje 50 kilograma kokaina od jedne osobe iz Ekvadora. Ali mu to nije uspjelo. Policija je uhitila njega i dva pomagača. Čokara je sada u zatvoru. Prema javno dostupnim informacijama, ne zna tko je iz Ekvadora drogu slao.
Desetke tona kokaina u Europu prokrijumčario je bosanski klan Tito i Dino. Prema pisanju medija, nizozemska policija ih povezuje s marokanskom mafijom, talijanskom Camorrom i irskom obitelji Kinahan. Proces kriminalističkog istraživanja u slučajevima većih zapljena namijenjenih zapadnoeuropskom tržištu iznimno je složen, ističe Tikvica.
"Mi u principu znamo bitne stvari. Znamo i krajnja odredišta te droge, ali to su mukotrpna kriminalistička istraživanja, danonoćna. Zahtijevaju puno vremena, ali zahtijevaju i uključenje i rad policija okolnih zemalja", potvrdio je.
Put droge iz Južne Amerike u Europu kroz luku Ploče detektirala je i hrvatska sigurnosno-obavještajna agencija. U svojem izvješću za prošlu godinu ističe i srpsko-crnogorsku kriminalnu organizaciju.
"Radi se o skupinama koje obilježava visoki stupanj organizacije, brojnost, međunarodno djelovanje i spremnost na provođenje svih oblika kaznenih djela. S njima su povezane i tamošnje navijačke skupine koje se, između ostalog, koriste i za distribuciju narkotika", stoji u priopćenju SOA-e.
Krijumčari su dio ogromne regionalne skupine
Veljko Belivuk zvani Velja Nevolja i Marko Miljković zvani Mare vođe su opasne srpske kriminalne skupine, a uhićeni su u veljači 2021. u Srbiji. Njih i članove njihove kriminalne skupine tereti se za iznude, otmice, dilanje droge i stravična ubojstva.
"Zadnjih više dekada više su prisutna ta ubojstva na izrazito svirep način. Možda prije nismo imali toliko takvih ubojstava. Sad se to radi. Degutantno je i pričati na koji se sve način postupa s leševima post mortalno radi prikrivanja samog čina ubojstva, koji dovode do toga da kasnije niti ne pronađete leš", ističe Klarić.
Belivuk je bio vođa navijačke skupina Partizana "Principi". Surađivao je s kavačkim klanom koji je od 2014. u ratu sa škaljarskim klanom iz Kotora u Crnoj Gori.
"Prema tim zvaničnim tvrdnjama zbog nestanka 200 kilograma kokaina u Španjolskoj. Tada je počeo taj sukob. I zvanično prvo ubojstvo u Beogradu 2015. godine, kada je ubijen jedan od šefova Škaljarskog klana Goran Radoman. To je prvo ubojstvo koje se veže uz taj rat", objašnjava crnogorski novinar Vladimir Otašević.
Vođa kavačkog klana Radoje Zvicer je u bijegu. A sada je osumnjičen i da je planirao ubojstvo srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
"Je li Zvicer ovu zločinačku organizaciju okupio i organizirao da bi ubili predsjednika Vučića po osobnom nahođenju ili zato što je dobio naređenje od svog političkog šefa, od svog političkog vođe, ostaje na istrazi da utvrdi", kazao je tada ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.
Informaciju o planiranju atentata na srbijanskog predsjednika MUP-u Srbije dostavio je Europol putem jedne države članice Europske unije – rekao je to Aleksandar Vulin, srbijanski ministar unutarnjih poslova. Za Radojem Zvicerom raspisana je tjeralica. Sumnjalo se da je stvarni šef i skupine Velje Nevolje.
Direktno povezani s Vučićevom politikom
Istraživački novinar iz Crne Gore smatra da planiranje atentata na srbijanskog predsjednika može imati veze s njegovim uhićenjem.
"Nakon njega se dogodilo i uhićenje krajem prošle godine sada bivše državne tajnice u MUP-u Srbije Dijane Hrkalović, koja je također istureni član te grupe iz Srbije koja je imala važne kontakte i izvršavala je važne poslove za kavački klan.
To je veliki udarac za taj kriminalni klan iz Kotora i definitivno je došlo do promjene politike i odnosa prema tom klanu u Srbiji, što može ukazivati na to i da je čelnik te politike Aleksandar Vučić ugrožen od strane tog klana", smatra Otašević.
Zanimljivo je i da je Velja Nevolja, prema pisanju KRIK-a, na ispitivanju u tužiteljstvu kazao i da su imali kontakte s visokom srpskom politikom. I da su ga tražili da zastrašuje protuvladine prosvjednike, utječu na taksiste da otkažu prosvjede. Ali i da se na tribinama Partizana ne skandira protiv predsjednika.
Velika razlika u opskrbi drogom u Hrvatskoj
Poznati hrvatski neuropsihijatar Slavko Sakoman ističe kako nije neuobičajeno da kriminalne skupine imaju veze u policiji i u politici.
"A često puta i same vrhovne vlasti su bile ili jesu umiješane u taj dio. Ako padne čak i šef određene bande i tako dalje, čitava njegova mreža, sustav ili organizacija i dalje egzistira. Jedini kriterij gdje mi možemo reći da je represivni aparat nešto odradio jest istraživanje, refleksija takvih akcija na samo tržište droga i na dostupnost droga."
2014. neuropsihijatar je proveo istraživanje u kojem je otkrio da se u pojedinim hrvatskim gradovima droga može vrlo brzo nabaviti.
"U to vrijeme u Puli se za desetak, dvadeset minuta mogao kupiti šut kvalitetnog heroina za 90 kuna. U Osijeku je trebalo stotinu i pedeset minuta, šut je koštao 120 kuna i roba je bila loše kvalitete. To govori da već u istoj maloj državi na distanci od parsto kilometara imate enormne razlike kad je riječ o dostupnosti droga", istaknuo je.
Od konoplje, preko kokaina pa do novih sintetičkih droga poput amfetamina – sve je prisutno na tržištu.
"Cijena kokaina se kreće po kilogramu 35 do 40 tisuća eura, dok je na ulici gram oko 700 do 800 kuna. Za kanabis, to jest marihuanu, ona se kreće 15 do 20 tisuća na veliko po kilogramu, dok je gram na ulici 80 do 100 kuna. Amfetamini su 80 do 100 kuna po gramu. Ecstasy je negdje jedna tabletica 100 do 150 kuna. Tu govorimo o najzastupljenijim drogama i koje se najviše konzumiraju", nabrojio je Tikvica.
Tako je od droge koju je trebao preuzeti poduzetnik Čokara zarada trebala biti oko 15 milijuna kuna.
Zapljenama se sprječava budući kriminal
Na narkoticima kriminalne organizacije zarađuju milijune i milijarde. Prljavi je to novac koji je također važno zaplijeniti, kaže Klarić.
"Kada zaplijenite, onemogućili ste na neki način, i to vrlo učinkovit, korupciju, kupovanje drugih količina droge, uopće kriminalne aktivnosti", smatra Klarić.
Opasnost od upadanja u pakao droge danas je veća nego ikada. Potražnja je porasla, kaže Sakoman, i zbog narušenog sustava vrijednosti.
"Ljudi koji su orijentirani na brzu hedonističku ugodu, zadovoljstvo. Daju smisao novcu koji su zaradili ilegalno na način da u glavi dožive osjećaj euforije, moći, zadovoljstva ili relaksiranosti, opuštenosti, što god hoćete. Droga je najefikasniji način da se to postigne. Ali i najrizičniji način", objašnjava Sakoman.
"Kolege diljem Hrvatske, dakle u svim policijskim upravama, svakodnevno rade na suzbijanju kriminaliteta droga. Dakle, svako kazneno djelo rezultira najvjerojatnije određenom zapljenom droge, što je svakako pozitivno i ta droga je maknuta s ulice", ističe Tikvica.
Stotine kilograma droge, prljavi novac, korupcija, organizirani kriminal. Sve su to prijetnje sigurnosti jedne države. Na sreću, paralelno s jačanjem kartela i kriminalnih organizacija te pronalaženja novih ruta, jača i međunarodna suradnja policija i agencija.
Hrvatska je nabavom nove opreme za detekciju droge u Luci Ploče posredstvom i europskih sredstava, ali i nedavnim potpisivanjem memoranduma s američkom DEA-om, poslala jasnu poruku.
Borba s kriminalom svakim je danom sve jača. Ipak, posve je jasno da dio unosnog biznisa i dalje caruje dobro umreženim putevima kriminalnog podzemlja.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr