"Hrvatska i cijela Europska unija želi da ne dođe do eskalacije sukoba i reagirat će zajednički, čvrsto, jasno i učinkovito", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je: "Mi s tim nemamo ništa i nećemo imati ništa, to garantiram. Ništa. Ništa, ne samo da neće slati, nego ukoliko dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika. Do zadnjeg".
I tako po tko zna koji put. Predsjednik govori jedno, premijer drugo. Samo što je ovoga puta od igrokaza za hrvatsku javnost, sukob izazvao zbunjenost u međunarodnoj zajednici.
S jedne strane salve oduševljenja u ruskom medijskom prostoru u kojem se navodi da se Njemačka i Hrvatska prema Rusiji ponašaju adekvatno.
No, izjava je izazvala i upitnike nad glavama hrvatskih partnera. NATO je odbio komentirati izjavu predsjednika, a ukrajinski ministar vanjskih poslova je zatražio njegovu ispriku.
Đana Luša, profesorica na Fakultetu političkih znanosti je rekla: "Većina svjetskih medija se referirala upravo na nejedinstvo predsjednika i premijera jedne male članice NATO saveza, što sigurno ide u korist Rusiji u smislu da na neki način stvara podjele, kako među članicama EU tako i među članicama NATO-a".
Neslaganja ili igrokaz?
Jesu li to ozbiljna neslaganja oko vanjske politike ili igrokaz kojim se skreće pozornost s važnih pitanja?
"Mi sad raspravljamo o tome svađaju li se premijer ili predsjednik oko stajališta oko Ukrajine i oko Rusije, potpuno onda zanemarujemo i ne raspravljamo o ovom kuljanju afera koje su se otvorile kao neka vrsta kanalizacije", izjavila je bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor u prilogu reporterke emisije Provjereno Ane Malbaše.
Pročitajte i ovo
Osam godina ranije dok je hrvatskom Vladom upravljao Zoran Milanović dogodili su se sukobi u Ukrajini. Izbili su prosvjedi, svrgnut je predsjednik Viktor Janukovič, a onda je nastao oružani sukob. Rusija je pripojila Krim i potpisan je sporazum u Minsku.
"Rusija je povrijedila suverenitet susjedne države, oduzela je Krim, to ne može ići tako", kazao je tada predsjednik Milanović.
Hrvatski vojnici ni tada nisu poslani u Ukrajinu
Hrvatski vojnici ni tada nisu slani u Ukrajinu, barem hrvatskih boraca nije bilo službeno. Naime, nekolicina njih na svoju se ruku borila za ukrajinsku stranu, što je izazvalo oštre reakcije kako u Hrvatskoj tako i u Rusiji.
Sjeća se toga dobro Vesna Pusić koja je tada bila ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade:
"Nemam pojma je li ih netko plaćao ili nije plaćao. Ali svakako nisu išli kao dio bilo kakve hrvatske postrojbe ili bilo kakve hrvatske politike koja bi ulazila u Ukrajinu i vodila tamo sukobe", kazala je.
Milanović je, kaže, tada imao jednake stavove kao i ona: "Njegov stav tada je bio solidarnost sa zemljom koja se našla u takvoj situaciji".
Milanović se nije htio susretati s predstavnicima ruskih kompanija
Imao je tada jednake stavove kao i premijer Andrej Plenković koji je bio zastupnik u europskom parlamentu i predsjednik delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu.
Milanović se na početku mandata kao šef Vlade, kaže Pusić, odbijao susretati s predstavnicima jakih ruskih kompanija: "I zbog toga sam se za vrijeme njegove vladavine sastajala s čelnikom jedne jake ruske kompanije – upravo zato što on nije želio".
Ipak, primio je izaslanstvo ruskog Rosnjefta na čelu s Igorom Sečinom bliskim Putinu, a onda su se dvojica ministara njegove vlade vezala uz utjecajne poslovne ljude povezane s Rusijom.
Pročitajte i ovo
Pokojni novinar Denis Kuljiš otkrio je kako je bivši ministar obrane Ante Kotromanović letio na Lošinj privatnim avionom rusko-hrvatskog investitora Perenčevića zbog čega je kažnjen s 30.000 kuna.
Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak povezivao se i prozivao zbog poznanstva s šefom PPD-a.
Je li sve to ili možda nešto što još Hrvatska javnost ne zna utjecalo na njegovu posljednju izjavu o potencijalnom ratu? Profesorica s Fakulteta političkih znanosti kaže da je o razlozima teško nagađati.
"Imam osjećaj da su izjave više na tragu kontriranja premijeru Plenkoviću nego nekakvog kontinuiteta u njegovoj vanjskoj politici", rekla je Luša.
Pročitajte i ovo
Plenkoviću bitni odnosi s Ukrajinom
Koliko Andreju Plenkoviću znače odnosi s Ukrajinom, govori i činjenica da je njegov drugi službeni posjet kao premijera bio u Kijev u studenom 2016., kada je govorio na ukrajinskom jeziku.
U kolovozu prošle godine ponovno se na ukrajinskom obratio šefovima država i vlada na summitu Krimske platforme.
A onda je još jednom iste godine posjetio Ukrajinu i govorio o mirnoj reintegraciji Podunavlja, te svojem uvjerenju kako Ukrajina na isti način može vratiti pokrajine s istoka koje su pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Luša dodaje: "Ta politika koju premijer Plenković promovira i provodi prema Ukrajini je kontinuitet njegove politike".
Izjave utjecale na odnose s Rusijom
Sve su te izjave utjecale na naše odnose s Rusijom. "Mislim da su u ovom trenutku svi prijatelji Ukrajine. Nema se što drugo misliti. Ipak to ne znači da su neprijatelji Rusije jer Rusija ima važnu ulogu i potrebnu ulogu i u svijetu i u Europi, ali mora doći na neke pozicije suradnje. Jer ova vrsta, kako bih rekla, afirmiranja svoje uloge kroz sukob, kroz prijetnju, de facto degradira i ruski položaj", rekla je Pusić.
John Kirby, glasnogovornik Pentagona je izjavio: "Imamo informacije koje upućuju na to da Rusija već aktivno radi kako bi stvorila opravdanje za moguću invaziju".
Zbog ovoga je prije svega izbila nova ukrajinska kriza. SAD optužuje Rusiju da gomila vojsku na granici s Ukrajinom i priprema napad.
"Stojimo rame uz rame i poručujemo da će biti ozbiljnih posljedica ako Rusija napravi taj korak i pokuša napasti, ali i instalirati marionetsku vladu", poručio je Dominic Raab, zamjenik britanskog premijera.
Rusija jasno govori o svojim uvjetima
Rusija jasno govori koji su njezini uvjeti. "Zaustavljanje širenja NATO-a, otkazivanje postavljanja oružanih sustava blizu ruskih granica i povratak vojne infrastrukture NATO-a u Europi na položaje iz 1997.", poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Veliki problem predstavlja širenje NATO-a od samoga kraja Hladnog rata kada je Ruska federacija smatrala da je postignut nekakav dogovor, da NATO-ove snage neće biti raspoređene istočno od Njemačke, isto tako da se NATO savez neće širiti u prostor njenog bližeg susjedstva", rekla je Luša.
Pročitajte i ovo
I još dok NATO nije službeno dao izjavu oko slanja vojske u Ukrajinu u slučaju ruskog napada, naš je predsjednik skočio, a onda rekao 'hop'.
"Ukoliko dođe do eskalacije, povući će se do zadnjeg hrvatskog vojnika. Do zadnjeg", rekao je Milanović.
Pusić kaže: "Zašto je on uskočio sa obje noge na temi nota bene, na kojoj nema nikakve nadležnosti. Dakle, prvo – tema uopće nije hoće li snage NATO-a ići u Ukrajinu, jer to nije na dnevnom redu".
Situacija na rubu od 2014. godine
"NATO je samo rekao, a na tragu toga su i izjave premijera Plenkovića da će, i već ima raspoređene snage u Baltičkim državama, u Poljskoj i u okviru tog kontingenta je sudjelovala i RH", kaže Luša.
"Ako gledate ovu situaciju i ako pitate i prosječnog Ukrajinca, situacija je neprestano na rubu sukoba, još od 2014. god", dodala je.
Reporter Dnevnika Nove TV već danima izvještava iz Ukrajine. Pitao je stanovnike Kijeva što misle o cijeloj situaciji i jesu li čuli za mišljenje naših čelnika.
"Nije me briga. Ja neću ostati u vojsci. Ne želim rat", rekao je Andrew.
Igor kaže: "Mi sad imamo taj sukob i loše je to. Mislim da cijeli svijet treba shvatiti veličinu problema koji imamo i da se zauzmu da nam pomognu".
Fokus NATO-a na pružanju podrške
Iz NATO-a poručuju da nemaju planova o slanju borbenih jedinica u Ukrajinu već je fokus na pružanju podrške.
"Uvijek se postavlja pitanje u kojoj mjeri male države mogu ostati izvan općih okvira i općih savezništava. Mislim da tu je važnost nekog političkog angažmana i predsjednika i premijera da daju sve da, koliko mi to možemo naravno, se spor riješi mirnim putem, pregovorima, dogovorima", rekao je Josipović.
Pročitajte i ovo
Veći je problem od zbunjujućih poruka poslanih oko ovo važne problematike činjenica da Hrvatska nema jasnu i usuglašenu vanjsku politiku.
Potrebne konzultacije s drugim članicama EU-a
Luša kaže: "Jesmo li mi u ovom sukobu neutralni, ponašamo li se kao članica NATO saveza koja je spremna pomoći i drugim članicama i partnerskoj državi ili ćemo se apsolutno držati na strani recimo u ovom slučaju Ruske federacije".
"Kao članica Europske unije mi se moramo naravno konzultirati s drugim članicama Europske unije, pa i u toj situaciji i u tom smislu imati i svoje stajalište koje štiti iznad svega i prije svega hrvatske nacionalne interese jer to rade sve članice Europske unije", rekla je Kosor.
Sukobi između premijera i predsjednika prelili su se s nacionalne na međunarodnu razinu. Izazvali oduševljenje jednih i zabrinutost drugih.
Napravili su štetu prije svega sami sebi
Ali i zbunjenost je prisutna kod svih jer jedan dan premijer kaže da ćemo slati vojsku u slučaju ruskog napada, a onda predsjednik kaže da nećemo. Ispali smo kao država neozbiljni.
Napravili su štetu, prije svega, sami sebi. Umjesto da shvatimo, kažu sugovornici emisije Provjereno, da smo mala zemlja, da naša uloga u svemu može biti značajna, ali ne i presudna.
I da prvo osvijestimo u kojoj se Uniji i Savezu nalazimo, što dolazi s tim, a onda i da dobro promislimo koja je to uopće naša vanjska politika, pa tek onda šaljemo poruke prema van koje će možda kratko odjeknuti, ali nam se i vratiti natrag - kao bumerang.
Najvažnija poruka koju bi svi državnici trebali poslati je svakako ona koja postiže da se sukobi smire, a ne potenciraju.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
