Prosvjedi su počeli u ponedjeljak ujutro kada je u njima sudjelovalo nekoliko stotina ljudi, no do večeri je brojka narasla do nekoliko tisuća, a vojska i policija ih je pokušala rastjerati uporabom suzavca. Privedeno je najmanje 38 prosvjednika. Po službenim izvorima u jedinoj bolnici u Tegucigalpi hospitalizirano je 30 ranjenih.
>> Chavez prijeti vojskom zbog stanja u Hondurasu
Predsjednik Manuel Zelaya, koji je svrgnut s vlasti nakon vojnog udara i u egzilu je, novinarima je kazao kako raspolaže informacijama prema kojima je ozlijeđeno više do 150 osoba, a 50 ih je ranjeno. On je najavio kako će se u četvrtak vratiti u domovinu, nakon što se u srijedu obrati Općoj skupštini UN-a u New Yorku. 'Vraćam se u Tegucigalpu. Još sam izabrani predsjednik i namjeravam završiti svoj mandat', rekao je novinarima.
Zelayin mandat završava u siječnju sljedeće godine
Vojska je zbacila Zelayu u prvom državnom udaru u Srednjoj Americi nakon hladnog rata jer njegovu namjeru da raspiše referendum o ukidanju ograničenja broja predsjedničkih mandata nisu prihvatili honduraški parlament i vrhovni sud. Honduraški ustav dopušta samo jedan četverogodišnji predsjednički mandat. Zelayi on završava u siječnju sljedeće godine.
Državni udar u Hondurasu osudile su Sjedinjene Države, UN i države Latinske Amerike. Ovo je najveća politička kriza u Srednjoj Americi od američke invazije na Panamu 1989. godine. Honduras je bio stabilna demokratska zemlja otkako je početkom 80-ih godina završila vladavina vojnog režima. (Hina)
