Europska komisija je u srijedu predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i u kojoj poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
najave stručnjaka
Hrvatsku očekuje eksplozija bolovanja zbog epidemije ovog poremećaja
prenapuhane cijene
"Tražio je 360.000 eura, mi ponudili 168 tisuća i kupili": Hrvati otkrili kako spustiti cijenu nekretnine
istraga u tijeku
Eksplozija u kafiću u Zagrebu! Na terasu bačena bomba, pričali smo s vlasnikom: "Uplašili smo se"
Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se u slučajevima takvih kriza osigura funkcioniranje osnovnih usluga poput bolnica, škola, prometa, telekomunikacija, osiguraju zalihe kritične oprema i materijala te prirodnih resursa poput vode.
Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.
"Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Komisija navodi da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i uplitanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga, Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život.
Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.
Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.
Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.
U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvede lekcije o pripravnosti, da se u EU ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja.
Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima EU-a.
Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.
Pročitajte i ovo
PROCURILI DOKAZI
Otkrivena tajna ruska nuklearna baza u europskoj zemlji: "Nisu ni primijetili kako smo ih donijeli"
Pročitajte i ovo
Službeni posjet
Milanović zakasnio u posjet Crnoj Gori, za sve krivi Andreja Plenkovića