Snajper-turizam. Pucali su po ljudima iz čistog zadovoljstva. Ljudi nisu odmah bili ubijeni, već teško ranjeni da bi stigla pomoć kako bi tada moglo biti pucano i na ljude koji pomažu.
putovanje u Hrvatskoj
Beograđanku šokirao potez žene u Zagrebu, evo što se dogodilo na kolodvoru: "Ni na kraj pameti mi nije bilo da će to napraviti"
Stigao sa suprugom
FOT/VIDEO Plenković na svečanoj večeri u Elizejskoj palači: Macron spomenuo Jean Michela Nicoliera, ali i bocnuo Hrvatsku
Novo poglavlje KBC-a
Prvi put u Hrvatskoj izveden zahvat koji bi mogao pomoći mnogima: "Ovo je ulaganje u budućnost"
Sarajevo je pod opsadom bilo četiri godine. Tijekom rata ubijeno je ili nestalo više od 13.750 ljudi. Među ubijenima je više od 1600 djece. Na najpodmukliji način snajperom je ubijeno 5000 ljudi. Svijet su obišle stravične snimke ubijenih civila na tržnici Markale.
U svom tom užasu dodatno je jezivo da su neki, a uglavnom je riječ o krajnje desnim fanaticima za oružjem, iz raznih dijelova svijeta – plaćali goleme svote novca snagama bosanskih Srba kako bi "iz zabave" pucali po stanovnicima opkoljenog grada. Stranci su pucali na civile plaćajući za to, prema nekim procjenama, od 80.000 do 100.000 eura.
"Plaćali su da bi se igrali rata"
"Neki izvori govore o Amerikancima, Kanađanima i Rusima, ali i Talijanima, koji su bili spremni platiti da se igraju rata", piše ANSA.
Muškarci odjeveni u vojne uniforme i iz Triveneta, Pijemonta i Lombardije u Bosnu i Hercegovinu stizali su kombijima u roku od 72 sata. Neometano su prelazili kontrolne točke u Hrvatskoj i BiH, pod izgovorom "humanitarne misije" davajući velikodušno mito za "Sarajevo safari".
O nemilosrdnim lovcima na ljude koji su dolazili u Sarajevo govori se i u dokumentarcu "Sarajevo Safari" slovenskog autora Mirana Zupaniča, predstavljenog tijekom Festivala dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans krajem 2022. godine.
Talijanski mediji sada pišu da su tužitelji u Milanu pokrenuli istragu kako bi se identificiralo "ratne turiste" koji su sudjelovali u masakru, pa je tako novinska agencija ANSA prenijela pisanja listova Il Giorno i La Repubblica te Il Giornale.
Istragu je pokrenuo tužitelj Alessandro Gobbis pod optužbom za ubojstvo s predumišljajem otežano okrutnošću i niskim pobudama. Optužbe su trenutno podignute protiv nepoznatih osoba, a proistječu iz tužbe koju je podnio talijanski novinar, pisac, režiser i publicist Ezio Gavazzeni, uz pomoć dvojice odvjetnika i bivšeg tužitelja Guidoa Salvinija.
Prema svjedočenjima prikupljenima diljem sjeverne Italije, "vikend-snajperisti", uglavnom simpatizeri krajnje desnice sa strašću za oružjem, okupljali su se u Trstu, a zatim su odlazili na brda oko Sarajeva, gdje su mogli pucati na stanovništvo opkoljenog grada nakon što bi platili snagama bosanskih Srba.
Spisi predmeta također sadrže izvještaj o "bogatim strancima uključenima u nehumane aktivnosti", koje je tužiteljstvu u Milanu poslala bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Zasad spisi iz istrage uključuju samo dokumente koje je podnio Gavazzeni, a u idućim tjednima tužitelj, zadužen za jedinicu za specijalne operacije karabinjera, morat će provesti istragu.
"Cjenik smrti"
Iza talijanskih snajperista, njih najmanje 200 koji su između 1992. i 1996. pucali na nenaoružane civile tijekom opsade Sarajeva, nalazi se svjedočenje vojnog insajdera i jezivi "cjenik smrti".
Za sada, navodi autor tužbe, to su samo dojave, a prema navodnom "cjeniku za ubojstva: djeca su koštala više, zatim muškarci (poželjno u uniformi i naoružani), žene i na kraju stari ljudi, koji su mogli biti ubijani besplatno".
Podnositelj tužbe također se poziva na dokumentarac "Sarajevski safari" i pojašnjava da je "redatelj dao lozinke za pristup ograničenom prikazu filma, a mogu ih dostaviti sucu koji ih zatraži" te se u filmu pojavljuje i "anonimni“ svjedok – Slovenac, koji je radio za jednu vrlo važnu američku agenciju.
Prisutnost Talijana među snajperistima objavljeno je u novinama "Corriere della Sera" još 1995. godine, ali bez dovoljno dokaza. Prije nekoliko godina istu tezu ponovno je pokrenuo novinar Luca Leone, suosnivač Infinito Edizionija i autor romana "Sarajevski gadovi" iz 2014. godine.
Ključni detalj
Prema tužbi, izvor iz Bosne i Hercegovine izvijestio je o ključnom detalju. Naime, još krajem 1993. godine bosanska obavještajna služba upozorila je lokalno sjedište SISMI-ja (vojna obavještajna služba, sada AISE) na prisustvo najmanje pet Talijana u brdima oko grada, koji su bili u pratnji da pucaju na civile.
"Prisustvo naših tajnih službi na licu mjesta bilo je opravdano prisustvom misije Ujedinjenih nacija pod nazivom UNPROFOR", navodi se u tužbi, koju je Il Giornale konačno dobio, "čijeg smo i mi bili dio".
Talijanski medij piše i o Edinu Subašiću, umirovljenom brigadiru Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH i vojno-političkom analitičaru, koji govori kako je u ratu dobio izvještaj o srpskom dobrovoljcu, koji je zarobljen tijekom ratnih djelovanja te da je taj dobrovoljac potvrdio da je među snajperistima bilo stranaca.
S obzirom na način na koji je "sve bilo organizirano, bosanske obavještajne službe vjerovale su da iza svega stoji Služba državne sigurnosti Srbije", prenosi ANSA te dodaje da se spominje bivša čarter-kompanija Aviogenex, kao i da je ključnu ulogu imao bivši načelnik srpske tajne službe Jovica Stanišić, koji je osuđen za ratne zločine na Haškom sudu.