Na izborima za 120 mjesta u makedonskom parlamentu Sobranju natječe se 1520 kandidata, a glavnu će riječ imati koalicija Za bolju Makedoniju, koju predvodi vladajuća VMRO-DPMNE i Sunce za Europu, pod vodstvom oporbenog Socijaldemokratskog saveza (SDS).
Pročitajte i ovo
Uz njih, na izborima sudjeluje još 14 stranaka samostalno, među kojima i pet albanskih stranaka te jedna turska i srpska stranka. Među albanskim strankama najžešća borba za glasove Albanaca vodi se između Demokratske partije Albanaca (DPA), člana vladajuće koalicije, te oporbene Demokratske unije za integraciju (DUI).
Favorit na izborima je, prema svim ispitivanjima javnog mnijenja, koalicija vladajućeg VMRO-DPMNE-a. Prema rezultatima posljednjih anketa, ona bi trebala dobiti 31 posto, a protivnička koalicija SDS 11 posto. No, ipak je pitanje hoće li VMRO osvojiti više od 50 posto zastupnika, koliko očekuje njen čelnik i aktualni premijer Nikola Gruevski, kako bi se dobila stabilna većina, deblokirao parlament i što prije usvojili zakoni potrebni za početak pregovora s EU.
Značajne razlike u rejtingu postoje, prema anketama, i između dviju najvećih albanskih stranaka, oporbena DUI ima 12 posto, a vladajuća DPA 6 posto glasova birača. DPA je nedavno i izazvala krizu vlade izašavši iz nje neposredno uoči summita NATO-a, da bi se nedugo potom ipak vratila u vladu.
Od ukupno 2,1 milijun stanovnika Makedonije dvije trećine su Makedonci, dok su ostalo manjine, među kojima su najbrojniji Albanci koji čine 25 posto stanovništva i dominantno naseljavaju područja uz granicu s Albanijom i Kosovom.
Etničke napetosti u Makedoniji i zahtjevi Albanaca za većim utjecajem doveli su 2001. do oružane pobune i izbijanja sukoba koji su, uz posredovanje Europske unije i NATO-a, okončani dogovorom o davanju većih prava albanskoj manjini. Primjena tih zakona bila je kasnije povodom stalnih nesporazuma između makedonskih i albanskih političara.
Unatoč tome što je zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2005. godine, provođenje potrebnih reformi cijelo vrijeme otežavaju politički nesporazumi, populizam i korupcija, što zemlju ostavlja daleko iza europskih standarda, upozoravaju analitičari.
Uz izražene unutarnje međuetničke napetosti, Makedoniju već niz godina opterećuje problem imena i diplomatske nesuglasice s Grčkom, koja joj osporava službeno korištenje imena Makedonija polažući pravo na korištenje tog imena za svoju sjevernu pokrajinu. Te su nesuglasice stajale Makedoniju i članstva u NATO-u, jer zbog grčkog osporavanja nije u travnju, kako se očekivalo dobila pozivnicu za NATO, zajedno s Hrvatskom i Albanijom.
Međunarodna zajednica upozorila je Makedoniju da od mirnog i demokratskog provođenja parlamentarnih izbora ovisi dobivanje poziva za NATO i pretpristupni pregovori s EU, uz rješenje spora oko imena s Grčkom.
Predizborna kampanja za prijevremene izbore počela je vatrenim propucavanjem, srećom bez žrtava, između dvije glavne rivalske albanske stranke, što ni nakon oštre reakcije EU-a, SAD-a i ostalih međunarodnih čimbenika nije zaustavljeno. U međuvremenu je čak uslijedila i optužba za pokušaj atentata na čelnika Demokratske unije za integraciju Alija Ahmetija, no DPA je negirala da je umiješana u napad. Kako piše u petak skopski dnevni list Špic, u Tetovu i Gostivaru atmosfera je zapaljiva i mogući su incidenti i na izborima.
U makedonskom bloku stranaka nisu izostala žestoka verbalna prepucavanja, naročito između protivničkih koalicija, a tri dana prije izbora VMRO-DPMNE je optužio SDS da neki bivši dužnosnici policije pripremaju tajni plan za izazivanje incidenata na izborima kako bi se srušio rejting vlade i onemogućio novi mandat za VMRO-DPMNE. SDS odlučno odbija takve optužbe.
Birališta se zatvaraju u 19 sati.
