Jedan je razgovor slovenskog premijera Boruta Pahora s domaćim novinarima postao pravi hit, ali i predmet političkog skandala, nakon što ga je netko objavio na YouTubeu, pa sada šira javnost može čuti njegove ocjene o domaćim i međunarodnim pitanjima koje su bile izrečene 'off the record', dakle s pretpostavkom da se neće snimati niti objavljivati.
Podijelite
Objavu polusatnog audio-materijala je najoštrije osudilo Slovensko novinarsko društvo, a policija je objavila da vodi istragu o tome tko je snimio i objavio taj materijal jer bi se moglo raditi o kaznenom djelu.
Krugovi oko premijera Boruta Pahora sumnjaju da se radi o političkoj provokaciji, odnosno da je netko od desetak novinara koji su prije dva tjedna razgovarali s Pahorom na njegovu brifingu u Mariboru neovlašteno snimao razgovor, ali da se snimke kasnije dokopala neka od političkih stranaka koje se zalažu za Pahorovu smjenu ili prijevremene izbore, što za sada nije dokazano.
Pahor u razgovoru s novinarima koji je 'provaljen' i dospio na YouTube koristi neuobičajene izraze i psovke, pa tako na primjer priznaje da je popularnost njegove vlade 'u k...cu'), ali i to da mu je njegov 13-godišnji sin rekao da će biti 'obična p...ka' ako u slučaju poraza na referendumu o mirovinskoj reformi podnese ostavku na dužnost.
No, kako navode slovenski mediji, Pahora bi zapravo više mogle kompromitirati ocjene i izjave koje je skupini novinara na spomenutom brifingu dao o stanju u domaćoj politici i odnosima među glavnim političkim strankama, te o europskim prilikama i financijskom položaju Slovenije.
Pahor u svom polusatnom neformalnom razgovoru s novinarima prije dva tjedna, tako navodi da bi se Slovenija u slučaju pada reformi mogla naći u situaciji Portugala koji sada mora prihvaćati 'sve što mu EU naredi', ali da stanje ipak nije tako kritično jer čuva 'tri milijarde eura' u trezorima 'za najgori slučaj'.
Audio zapis na YouTubeu, među ostalim, otkriva Pahorovu prognozu kako će Mađarska zbog politike premijera Orbana u EU-u 'biti izolirana čim se završi mađarsko predsjedanje EU-om', te navod da su mu kineski dužnosnici iznosili njihov interes da kupe Novu Ljubljansku banku i obnove slovensku željezničku infrastrukturu, ali uz nemoguć uvjet prema kojemu je u Sloveniju trebalo doći 25.000 njihovih radnika i stručnjaka.