Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Napori američkog predsjednika Georgea W. Busha da učvrsti svoju transatlantsku ostavštinu, dodajući tri zemlje NATO-u, čine se pomućenima dok se Savez bori s unutarnjim političkim podjelama, novim napetostima s Rusijom i borbenom misijom u Afganistanu, koja je pokazala različitosti u moći i volji među sadašnjim članicama, ocjenjuje u subotu The New York Times.


Dok se predsjednik Bush i drugi čelnici Saveza pripremaju za summit koji će se za tri tjedna održati u Bukureštu, pozivnice za Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju zapele su u sporu Grčke i Makedonije zbog imena, i puno važnije zabrinutosti da ni jedna od tri kandidatkinje nije ispunila sve domaće političke kvalifikacije za članstvo, navodi list.

Vezani članci Branko Bačić, predsjednik Klub zastupnika HDZ-a u Saboru Bačić nakon Predsjedništva HDZ-a izašao pred medije, odgovorio zašto nema šefa: "Sigurno ćete ga to moći pitati" Predsjednik RH Zoran Milanović na službeno fotografiranje jedini je došao bez zaštitne maske Što bi rekao Beroš?! Milanović jedini među NATO-ovim liderima bez maske na licu

Nade Busheve administracije za uključenje Ukrajine i Gruzije u MAP - program priprema za članstvo u NATO-u, naišao je na snažno protivljenje nekih od najbližih saveznika, uključujući Njemačku, koje strahuju od provociranja Rusije, prema navodima dvojice dužnosnika NATO-a i američkog dužnosnika na koje se poziva NYT.

Mogućnost konfrontacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji će nazočiti dijelu summita u Bukureštu, izazvala je takvu tjeskobu da je Bush poslao državnu tajnicu Condoleezzu Rice i ministra obrane Robert Gatesa u Moskvu u ponedjeljak da dijelom ublaže ljutnju Rusije, dodaje list.

Na dnevnom redu sastanaka koje će imati s kolegama u Moskvi je postavljenje proturaketne obrane u Poljskoj i Češkoj, no vjerojatno će se govoriti i o proširenju NATO-a, rekli su dužnosnici.

Predsjednik Bush nada se da će proširenje NATO-a na nove članice biti dio njegove ostavštine na promicanju demokracije i slobode, u ovom slučaju na bivšem komunističkom Balkanu, koji su 90-ih opustošili ratovi a još ga progone etničke podjele, dodaje NY Times.

Tijekom njegova predsjedništva, u NATO je ušlo sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija i Slovenija.

Prema navodima diplomata i dužnosnika, koje citira list, administracija u toj mjeri pritišće za članstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije da im je dano neuobičajeno šestomjesečno produljenje kako bi dokazale da su učinile dovoljan napredak u nizu političkih i zakonskih reformi.

Tri tjedna prije summita na kojem će biti izdane službene pozivnice za članstvo u Savezu, administracija nije Kongresu podnijela tražena izvješća s prosudbom o vrijednosti Albanije, najsiromašnije europske zemlje, te Hrvatske i Makedonije, piše NY Times.

Širenje NATO-a ostaje politički popularno u SAD-u, piše list, ističući kao primjer da na saslušanju pred Odborom za vanjsku politiku Senata u utorak, nitko do zastupnika ili vladinih dužnosnika nije govorio protiv pozivanja triju zemalja u NATO.

No postavljeno je pitanje funkcioniranja i donošenje odluka u NATO-u sa sadašnjih 26 ili uskoro više članica, jer zbog odlučivanja konsenzusom svaka članica može blokirati odluke. Primjer je Grčka, članica od 1952., koja sada prijeti vetom na ulazak Makedonije.

Osim pitanja proširenja, glavna tema summita bit će Afganistan, gdje SAD želi osigurati jačanje misije ISAF-a suočene s rastom nasilja i jačanjem Talibana, te obvezivanje saveznika na pet godina ostanka u misiji.

Dužnosnici administracije kažu kako se i dalje nadaju da će summit u Bukureštu biti uspješan, rezultirajući kompromisom koji će omogućiti pozivanje sve tri kandidatkinje za NATO-a, i sporazumom da će saveznici udvostručiti napore u Afganistanu.

Stanley Kober, vojni analitičar CATO instituta iz Washingtona, ocijenio je za NY Times, kako se sada govori da je "NATO u egzistencijalnoj krizi zbog Afganistana, pa bi prije obećanja drugim zemljama trebalo riještiti tu egzistencijalnu krizu".

Proširenje NATO-a Kober je opisao kao "vlak koji se kreće naprijed vlastitom inercijom, dok mu u međuvremenu otpadaju kotači".

List također prenosi riječi dužnosnika administracije kako su Hrvatska, Albanija i Makedonija napravile značajne iskorake u rješavanju nekih, ako ne svih unutarnjih nedostataka u njihovim kandidaturama.

Dužnosnici navode primjer Albanije, 105. od 180 zemalja na indeksu korupcije Transparency Internationala koja je pod pritiskom imenovala posebnog tužitelja. Napominje se da Hrvatska i Makedonija stoje daleko bolje na tom indeksu, na 65. i 84. mjestu.

Jeffrey McCausland, umirovljeni pukovnik američke vojske i predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Pennsylvanije, ističe kako na NATO kod ostvarenja svojih političkih ciljeva, pa i tako plemenitih kao što je stabilnost, ne smije izgubiti iz vida svoju temeljnu obvezu - zaštite članica od vanjske prijetnje.

"Na kraju krajeva, mora se dovesti u ravnotežu svako pitanje članstva u NATO-u: Jesu li te zemlje pružatelji sigurnost ili korisnici?", zaključio je McCausland.