Građani Nizozemske počeli su u srijedu ujutro glasovanje na općim parlamentarnim izborima koji se smatraju ključnima za budućnost zemlje i Europske unije, u svjetlu protuuseljeničkog raspoloženja i uspona stranaka krajnje desnice diljem kontinenta.
Oko 13 milijuna birača odlučivat će o ulasku stranaka u 150-člani parlament, a prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja stranka VVD liberalnog premijera Marka Ruttea nalazi se u maloj prednosti ispred PVV-a populističkog antimuslimanskog čelnika Geerta Wildersa.
Tri različita ispitivanja javnog mišljenja dala su Rutteovoj Narodnoj stranci za slobodu i demokraciju (VVD) 24 mjesta u donjem domu parlamenta. Wildersova krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) dobila je u različitim anketama i različit broj - 20, 22 i 24 mjesta.
Nizozemci na parlamentarne izbore izlaze duboko podijeljeni i nesigurni. Iako je ekonomija u dobrom stanju, Nizozemce muče pitanja nacionalnog identiteta, islama i masovne imigracije. Iako je riječ o možda najvažnijim izborima u posljednjih nekoliko desetljeća, mnogi će se toga jutra probuditi neodlučni. "Još uvijek ne znam. Teško je odlučiti se", kaže 50-godišnja majka dvoje djece Margot Reesink.
A izbor je šarolik. U parlament će pokušati ući predstavnici 28 stranaka. Najvažnije riječi u kampanji bile su "normen en waarden". Iako to u prijevodu znači "standardi i vrijednosti", zapravo se radi o usijanoj raspravi o useljavanju i islamu.
Raspravu je potaknuo desničar Wilders. Njegova Stranka za slobodu (PVV) godinama je eksploatirala tu temu i vodila u anketama. Protržišna i liberalna Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) premijera Ruttea ipak se oporavila u posljednjim tjednima i preuzela tijesno vodstvo.
Izgledna široka koalicija
Parlamentarnim izborima u Nizozemskoj u zapadnoj Europi počinje kritična izborna godina u kojoj se stranke nacionalističke desnice bučnim protuuseljeničkim sloganima nadaju da će prekrojiti politički krajobraz kontinenta.
Nizozemska politička scena je razmrvljena. Po anketama bi čak 14 stranaka moglo ući u parlament, od kojih mnoge s jednim ili dva zastupnika. VVD bi mogao osvojiti 24 od 150 zastupničkih mjesta, kažu ankete. Wildersov PVV jedno ili dva manje. Demokršćani (CDA) i socijalni liberali (D66) bore se za treće mjesto. Obje stranke mogle bi doći do 20 mandata.
Zelena ljevica (GL) mogla bi po anketama do 15 mandata, a sličan rezultat predviđa se i socijalistima (SP). Aktualni Rutteovi manjinski partneri u vladi, laburisti (PvdA), u velikom su padu i osvajaju samo desetak mandata. Ako se ankete pokažu točnima, za sastavljanje koalicijske vlade trebat će najmanje četiri stranke.
Rutte je bio u najboljoj poziciji i prije nego što je preuzeo vodstvo u anketama jer Wildersov koalicijski potencijal gotovo i ne postoji. Osim jedne umirovljeničke stranke koja bi mogla postati parlamentarna, s tim krajnjim desničarem koalirati ne želi nitko.
To, međutim, ne znači da će Rutte lako sastaviti većinu, jer s mnogim strankama osim stvaranja sanitarnog kordona oko Wildersa, nema mnogo zajedničkog. Prije četiri godine koalicijski su pregovori trajali dva mjeseca. Među onima koji znaju što će učiniti na izborni dan nalaze se članovi nizozemske kraljevske obitelji. Iako imaju pravo glasa, oni tradicionalno apstiniraju.
Suočenoj s rastom populizma i demagogije i iznenađujućim rezultatima referenduma u Britaniji i američkih predsjedničkih izbora, Europa će nestrpljivo iščekivati rezultate iz Nizozemske. Posebno se to odnosi na Francuze i Nijemce koji će također ove godine na birališta. (Hina)
