Ovo je najveća prijetnja svjetskom gospodarstvu!

Mogući raspad EU, politička nestabilnost Bliskog istoka, ratovi diljem svijeta, rast dugova, usporavanje kineske ekonomije... Sve su to vidljive i ozbiljne prijetnje svjetskom gospodarstvu. Međutim, nijedna od njih ne može se usporediti s pravom opasnošću – nestašicom vode, piše Business Insider.

Pročitajte i ovo Zaraza u Sj. Makedoniji Masovno trovanje u regiji: Prijavljeno više od 3000 slučajeva, uhićene tri osobe "posuđeno vrijeme" Obavještajci o stvarnom stanju ruske ekonomije: "Od ovoga ne mogu pobjeći"

tri vijesti o kojima se priča 22 NOVOROĐENČADI Novi šok na mjestu doma koji su vodile časne sestre: Zbog pretrpanosti dječjim tijelima identifikacija ide teško Neočekivana nuspojava Popularni lijekovi za mršavljenje kriju neugodno iznenađenje o kojem se sve više priča USKOK u akciji Policajac s fantomkom pred Šegotinom kućom: Cure nove informacije, upali i u HOO

Tako barem tvrdi Joe Quinlan, jedan od strateških stručnjaka u Bank of America.

'Sve prije navedene stvari predstavljaju poznate nepoznanice i već su priznate i uračunate na tržištu kapitala. To je dobra vijest. A loša je vijest je da nijedna od tih prijetnji nije ni do koljena klimatskim promjenama i nestašici vode, a investitori kao da uopće nisu svjesni te činjenice', kaže Quinlan.

Quinlan vjeruje da će klimatske promjene dovesti da 'opasno niskih razina' zalihe vode ne samo vode za piće već i one koja se koristi u raznim industrijama. A bez vode, koju naziva 'krvotokom globalnog gospodarstva', bić će onemogućeno funkcioniranje bilo kakvih gospodarstava - od ljudskih žrtava do jednostavne činjenice da su mnoga gospodarstva u potpunosti ovisna o vodi. 

Quinlan je citirao izvješće Svjetske banke u kojem se vidi koliko je situacija zapravo alarmantna - u idućih 20 godina 1,6 milijarda ljudi bi mogla biti izložena ozbiljnoj nestašici vode, a globalna potražnja za vodom bi mogla narasti za čak 50 posto do 2050. godine. U istom periodu, prema izvješću, industrijska potražnja bi mogla biti još i veća - od 50 do čak 70 posto.

Najbolji primjer je Indija, koju u posljednje dvije godine pogađaju ekstremne suše, kaže Quinlan. Zalihe vode u Indiji su na najnižem nivou u poslednjih nekoliko desetljeća što prijeti zdravlju više od 300 milijuna ljudi. Slabiji su i prinosi u poljoprivredi, brane su presušile pa je smanjena i proizvodnja električne energije a s time i proizvodnja u tvornicama. Zbog suša i nedostatka vode vode se 'ratovi' među državama što je dovelo i do krize u nacionalnoj vladi.

Da bi se 'opasnost ublažila' sve svjetske vlade ali i privatne tvrtke će morati u velikoj mjeri investirati u očuvanje vode ili će morati preuzeti odgovornost za rizik od desetkovanja rasta gospodarstva, smatra Quinlan.