Nekoliko pijavica koje su se pojavile na Crnom moru ovog vikenda iznenadile su mnoge. Zaprepašteni prizorom ostali su i kupači u rezortu, ali i ribari na pučini.
Pijavica na Crnom moru iznenadila je kupače, a razorna snaga vode snimljena je sa sigurne udaljenosti i s nekoliko ribarskih brodova.
Vezani članci
Nesvakidašnji prizor pijavice na pučini Crnog mora snimljen je ovog vikenda s više pozicija. Pijavica se opasno približila i plaži rezorta Arkhipo-Osipovka koja je bila prepuna kupača na godišnjem odmoru, javlja Reuters.
No, to nije jedina pijavica ovog vikenda u Crnom moru. Više ovih pojava snimili su i ribari. ''Vrtlog je udaljen 500 metara od nas. Golem je'', rekao je ribar Pavel Chernyavski koji je pijavicu snimio sa svog broda. Mnogima koji su se nalazili na moru zasigurno nije bilo svejedno u kojem će se smjeru kretati ova vremenska pojava.
Pijavice se smatraju slabim tornadima. Uglavnom se pojave dolaskom hladnog zraka nad toplu morsku površinu. More kao izvor vlage dodatno pogoduje razvoju velike nestabilnosti atmosfere i olujnih oblaka.
Pijavica se sastoji od vodenih kapljica podignutih s morske površine te kondenziranih kapljica u oblaku. Uslijed strujanja toplog i hladnog zraka razviju se oblaci koji pijavicu hrane energijom. Na visini se topli zrak ohladi, postaje teži od okolnog i pada u obliku hladne struje koja kondenzacijom uzrokuje pojavu oborina na stražnjoj strani oblaka.
Kada oslabi izvor toplog zraka pijavice nestaju. Što je vlažnost zraka veća, to su pijavice niže i deblje. Pijavica može biti široka i nekoliko desetaka metara, a trajati može i do 20 minuta. Donji dio pijavice vidljiv je jer je sastavljen od morskih kapljica, a gornji dio zbog kondenzacije vodene pare. Brzina vjetra koja se razvija u pijavicama na našem području doseže i više od 80km/h.
Obično nastaju ljeti ili ujesen dok je još topla morska površina. Pijavica može skrenuti s vodene površine na kopno, gdje najčešće razorno djeluje i vrlo brzo nestane. Ako nastanu nad kopnom, sastoji se od prašine i pijeska.
Pijavice su nerijetka pojava i u Hrvatskoj gdje ih je najviše primijećeno na području između Dubrovnika i Visa - i desetak na godinu, dok se duž zapadne obale Istre pojave dvije do tri.
Pravila objave komentara