Od trenutka kada su ruski piloti ušli u estonski zračni prostor, progonili su ih najnapredniji NATO-ovi borbeni zrakoplovi – talijanski F-35, Ghost 1 i Ghost 2. Nije došlo do otvorenog sukoba, ali nisu ni isključeni. Evo u kojem slučaju NATO-ovi lovci povlače okidač.
Talijanski piloti pokrenuli su misiju presretanja iz zračne baze 50 km od glavnog grada Tallinna. Započeli su rutinu zračnog presretanja, njišući krilima s jedne strane na drugu. Kao odgovor, Rusi su zaljuljali svoje. Tada je jedan od pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo.
Sljedećih 12 minuta talijanski piloti pratili su Ruse sve do ruske enklave Kalinjingrad, što je neviđeno dugo vrijeme za upad u zračni prostor NATO-a. Manevar je proveden mirno i lovci nisu bili prisiljeni pucati na tri ruska MiG-31, koji su i sami naoružani. No, prijetnja je potaknula rasprave u NATO-u o tome kada, gdje i kako bi mogli povući okidač.
U konzultacijama o članku 4. koje je u NATO-u pokrenula estonska vlada zbog kršenja zračnog prostora, postavljeno je pitanje: "Što ako ruski zrakoplovi to ponovno učine? I što ako nas ovaj put pritisnu još jače?"
Ruski dronovi prvo su upali u poljski, a zatim i u estonski zračni prostor, a danske zračne luke više su sati bile zatvorene zbog još neutvrđenih upada dronova.
U proteklih 10 godina Rusija je najmanje 40 puta povrijedila estonski zračni prostor – jednom i zrakoplovom koji je Vladimira Putina prevozio u Helsinki na sastanak s Donaldom Trumpom 2018. godine.
No te su povrede obično uključivale zaobilaženje nenaseljenog otoka Vaindloo sjeverno od Estonije. Ovaj put tri teška lovca uletjela su najmanje osam kilometara u estonski zračni prostor i premda su Rusi slijedili međunarodno dogovoreni redoslijed presretanja, nisu promijenili kurs ni napustili estonski zračni prostor, prenosi The Telegraph.
Kad NATO-ovi piloti mogu otvoriti paljbu?
Kada je ruski borbeni zrakoplov ušao u turski zračni prostor 2015. godine, oboren je u roku od 17 sekundi. Čim su se talijanski F-35 vratili u svoje hangare, neki su počeli pitati zašto očito kršenje NATO-ova teritorija nije naišlo na isti odgovor.
Estonska vlada nije procijenila da je bio potreban vojni (kinetički) odgovor, koji bi, uostalom, mogao dovesti do eskalacije u zemlji koja dijeli 295 kilometara dugu granicu s Rusijom. Ruski zrakoplovi nisu letjeli prema estonskom kopnu i nisu bili naoružani raketama koje bi mogle uništiti ciljeve na zemlji.
U konačnici odluka o tome hoće li se povući okidač leži na NATO-u i vladama koje Savez opskrbljuju vojnim snagama. NATO-ova pravila angažiranja su klasificirana. Vladama koje daju NATO-u zrakoplove dopušteno je primijeniti ograničenja na njihovu upotrebu, što znači da netko odlučuje djelovati opreznije od drugog. Sveukupno zapovjedništvo i dalje uvelike ovisi o SAD-u i njihovu imenovanju generala Alexa G. Grynkewicha, vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi.
Nije jasno pod kojim točno okolnostima ruski lovac može biti oboren. Ako pilot osjeća da mu je život ugrožen, primjerice ruski mlažnjak se uhvatio za njegovu letjelicu, tada ima ovlasti pucati. No u složenijim situacijama konačna ovlast donošenja odluke leži na nacionalnoj vladi koja NATO-u osigurava zrakoplov. Sjevernoatlantsko vijeće raspravljalo je o tome ostavlja li to Estoniju ranjivom.
"Možda naše sustave treba pojasniti i unaprijed dogovoriti", rekao je Eerik-Niiles Kross, estonski zastupnik i bivši direktor obavještajne službe.
U zajedničkoj deklaraciji u utorak NATO je upozorio Rusiju na to da je spreman upotrijebiti "sva vojna sredstva" kako bi se suprotstavio invazijama na svoj zračni prostor, bez postavljanja jasnih crvenih linija kada bi to mogao učiniti. Problem je u tome što ako NATO izda konkretne prijetnje, "mora ih potkrijepiti", rekao je Ed Arnold, viši istraživački suradnik u londonskom Royal United Services Institute.
"Nije isključeno da bi Putin mogao poslati svoje pilote u kvazisamoubilačku misiju kako bi isprovocirao NATO, što bi potom mogao iskoristiti i izazvati razmirice unutar Saveza", dodao je Arnold.
Estonija gomila vojnu obranu
U blizini istočne granice grade se tenkovski rovovi, a estonska Vlada kupuje velike količine raketa dugog dometa, streljiva i naprednih sustava protuzračne obrane, uključujući Iris-T, koji će stići do kraja godine. Do 2029. godine godišnja vojna potrošnja Estonije iznosit će u prosjeku 5,4 posto BDP-a, što je najveći broj u NATO-u. Ali neće kupovati borbene zrakoplove, rekao je ovog tjedna ministar obrane Hanno Pevkur.
Uz njih bi imao pravo samostalno obarati ruske zrakoplove, bez obzira na NATO-ove stavove o tom pitanju. Bez takvih zrakoplova odluka o izvršavanju napada iz zraka ostat će u rukama Saveza.
"Trenutačna odluka Tallinna da zatraži konzultacije po članku 4. mogla bi navesti na pomisao da smo zabrinuti ili uplašeni", rekao je Jonatan Vseviov, glavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova. "Nismo."
"Apsolutno smo uvjereni u svoju sposobnost, zajedno s našim saveznicima, da obranimo NATO i Europsku uniju ovdje, u ovoj regiji. U pograničnim regijama Lenjingrada i Pskova gotovo da nema ruskih trupa. Svi su zaglavljeni u Ukrajini", rekao je Vsevov s osmijehom.
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
-
ometanje letaDrama u europskoj zemlji! Vojni dronovi probili zonu zabrane letenja, poletjeli prema avionu Zelenskog
