NASA objavila snimke: Prvi put snimljen ledanjak koji pluta oceanom

A-68 jedan je od najvećih ledenjaka koji se odvojio s Antarktika. Veličine je oko 5.000 kilometara kvadratnih. Fotografije koje je NASA objavila na društvenim mrežama prve su snimke ledenjaka iz blizine viđene ljudskim očima, budući da smo do sada imali prilike vidjeti samo satelitske snimke.

From yesterday's #IceBridge flight: The edge of Larsen C Ice Shelf with the western edge of iceberg A68 in the distance pic.twitter.com/lN4lHanIfY

— NASA ICE (@NASA_ICE) November 1, 2017

Pročitajte i ovo Raspuštanje Sabora U sjedištu SDP-a sastali se Benčić i Grbin, prosvjedi oporbe se šire? Reporterka Dnevnika Nove TV: "Inicijativa je osuđena na propast" Ta mrska rupa NIKAD NIJE BILA VEĆA, A ZNANSTVENICI TVRDE Nema razloga za uzbunu

''Vjerojatno znate osjećaj: onaj trenutak kada svojim očima vidite nešto što ste prije vidjeli samo na fotografijama. Do danas ledenjak Larsen C poznavala sam samo po satelitskim snimkama koje smo objavili u kolovozu 2016. Antarktički poluotok tada je privlačio pozornost zbog pukotine koja je konačno završila odvajanjem golemog ledenjaka. Bila sam svjesna da ću vidjeti ledenjak veličine savezne države Delaware, međutim, nisam bila spremna za to kako će to izgledati iz zraka. Većina ledenjaka koje sam vidjela izgledali su relativno maleni i kompaktni, a cijeli dio ledenjaka koji se vidi iznad površine oceana vidljiv je odjednom. No to nije tako s ovim ledenjakom. A-68 je toliko velik da i dalje izgleda kao da je dio ledene ploče. Ipak, ako pogledate u daljinu, vidite tanku crtu vode između ledenjaka i početka nove fronte šelfa'', napisala je Kathryn Hansen u tekstu za NASA-in Earth Observatory.

A-68, sam po sebi, ne predstavlja opasnost, osim za brodove koji plove tim područjem. Neće odmah doprinijeti porastu razine mora, ali postoji, međutim, mogućnost da bi dalje odvajanje od Larsena C, koji se nalazi u dijelu Antarktika koji se brzo zagrijava, moglo ubrzati nestanak tog ledenog grebena. To bi, naravno, ubrzalo dotok leda s kopna u more, što bi dovelo do porasta razine mora.

Okolni ledeni grebeni, kao što je Larsen B, već su se počeli raspadati, a nedavna istraživanja ukazuju da je Ledeni pokrov (najveća masa glacijalnog leda površine veće od 50.000 km2, poznata i kao kontinentalni glečer) zapadnog Antarktika i Ledeni pokrov istočnog Antarktika ugroženiji od otopljavanja nego što se ranije mislilo.

Što će se u budućnosti događati s antarktičkim ledom globalno je vrlo važno, jer će porast razine svjetskog mora priobalne gradove učiniti veoma ranjivima.