Više od tri i pol godine nakon početka rusko-ukrajinskog rata, Rusija sve više napada ukrajinske gradove iz zraka, zadržavajući prednost na bojnom polju na istoku, iako je daleko od postizanja ikakvog značajnog proboja.
Ukrajina je postigla uspjeh napadajući ruske rafinerije nafte duboko u zemlji i mogla bi dobiti projektile dugog dometa od Trumpove administracije, koja se više usredotočila na pregovore o miru u Gazi nakon što summit s Putinom na Aljasci nije dao rezultate. U međuvremenu, ruski dronovi i zrakoplovi pojavili su se iznad više zemalja NATO-a, što je Europu dovelo u napetost dok kontinent razmatra širu obrambenu strategiju za borbu protiv svog susjeda na istoku.
Ovi događaji možda na prvi pogled ne djeluju seizmički, ali Nigel Gould-Davies smatra da signaliziraju veliku promjenu. Gould-Davies, viši suradnik za Rusiju i Euroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije koji je bio veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Bjelorusiji, nedavno je napisao da su vanjskopolitički neuspjesi i ekonomski izazovi stavili Rusiju u tešku situaciju, što je "prisiljava da ubrza svoju teoriju pobjede – da vojno satre Ukrajinu i politički nadživi Zapad – prije nego što se prozor za pobjedu zauvijek zatvori." Novinar New York Magazinea razgovarao je s njim.
Zašto mislite da "vrijeme možda više nije na strani Rusije"?
Rusija je pod povećanim vanjskim pritiscima (rat, sankcije) i nije dobila onaj prozor prilike koji je očekivala u odnosu prema SAD-u. Dok Zapad (osobito Europa) jača svoju obranu i koordinaciju, Rusija se suočava s rastućim ekonomskim i političkim ograničenjima - zato mora "ubrzati" svoju teoriju pobjede prije nego što prozor zatvori.
Koje nove stvari promatrate na bojištu i zašto su važne?
Veća je i intenzivnija upotreba dronova i zrakoplova nad gradovima i energetskom infrastrukturom; opseg tih udaraca i incidenata u Europi je dosad neviđen i pokazuje promjenu taktike.
Kako diplomatski odnosi Sjedinjenih Država i Europe utječu na situaciju?
Trumpova administracija nije dovela do očekivanog ruskog popuštanja; već postoji obnovljena američko-ukrajinska suradnja i toplija koordinacija SAD–Europa (npr. na NATO samitu), što jača Zapadnu potporu Ukrajini.
Zašto je strateška ekonomska prednost Europe važna?
Europa ima znatno veći kolektivni BDP (oko 10,6 puta veći od ruskog), pa ako odluči ozbiljno ulagati u obranu (spomenut cilj: 5 posto BDP-a do 2035.), može dugoročno nadmašiti Rusiju u proizvodnji i održavanju rata.
Je li dovoljno "bogatija strana pobjeđuje"?
Općenito u velikim sukobima bogatija strana ima prednost, ali odlučnost i kontekst su bitni - primjeri iz Vijetnama i Afganistana pokazuju da se to ne događa automatski. No u ovom slučaju europski interes u opstanak sigurnosti čini situaciju drugačijom.
Kako stoji rusko gospodarstvo i zašto bi to sada moglo biti problem?
Rusija je izdržala početne šokove pomoću visokih prihoda od energije i smanjenog uvoza, te povećanjem vojne potrošnje, ali taj "bum" jenjava - nema dovoljno inozemnog financiranja (Kina tu ne ispunjava sve ruske potrebe), inflacija i fiskalni pritisci rastu, te se javljaju socioekonomske napetosti i zabrinutost elita.
Kako Rusija financira rat i kakav je to učinak?
Velik dio resursa ide u vojnu proizvodnju i plaće; to održava rat, ali iscrpljuje ekonomiju i društveni sustav, a što je dugoročno neodrživo bez vanjske financijske potpore.
Zašto Rusija sada pojačava napade na gradove i infrastrukturu?
Zato što osjeća "zatvaranje prozora" za pobjedu; pokušava povećati troškove i strah u Europi, podijeliti saveznike i natjerati ih na popuštanje prije nego što zapadna obavještajna i obrambena potpora postane odlučnija i masovnija.
Jesu li takve provokacije uspješne u podijeli Europe?
Vjerojatno neće, barem prema autoru: napadi i sabotaže često jačaju odlučnost i potiču ulaganja u otpornost, a ne nužno na popuštanje. Također su riskantne i mogu dovesti do jače koordinirane reakcije Zapada.
Koji su glavni izazovi Europe u pretvaranju ekonomskog kapaciteta u vojnu snagu?
Ograničenja su fiskalna (stare i sve skuplje socijalne države, visoki dugovi), logistička i politička: povećanje obrambenih proračuna u uvjetima gospodarske napetosti je teško, ali moguće ako se to smatra vitalnim interesom.
Kakvu ulogu igra Kina?
Kina pomaže Rusiji određenom ekonomskom i opskrbnom potporom, ali zasad ne pruža onoliko financija koliko bi Rusiji trebalo da dugoročno podmiri sve troškove rata.
Što bi Rusija htjela postići "galamom" i provokacijama iznad Europe?
Cilj je zastrašiti, podijeliti i smanjiti volju Europe da nastavi podržavati Ukrajinu, dakle, promijeniti političku ravnotežu prije nego što zapadne prednosti postanu presudne.
Kako Zapad treba odgovoriti na ove provokacije?
Treba konkretno djelovati: sprječavati upade i sabotiranje (npr. obaranje zračnih objekata koji krše zračni prostor), pokazati stvarnu nenapadnu odlučnost i izgraditi otpornost kritične infrastrukture; sankcije i obrambena pomoć trebaju biti dosljedne.
Hoće li se rusko testiranje tolerancije Zapada nastaviti?
Vjerojatno hoće i eskalirat će dok Zapad jasno ne pokaže da to neće tolerirati. Autor očekuje daljnje testove i porast napada dok se ne vide nepobitni dokazi da Zapad djelima, a ne samo riječima, odbija bilo kakvo popuštanje. Kao npr. tursko obaranje ruskog vojnog zrakoplova koji je ušao u njihov zračni prostor. To se više nikada nije ponovilo.
