Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kubanski predsjednik Fidel Castro trebao bi se ovog tjedna prvi put pojaviti u javnosti, mjesec dana nakon operacije. U Havani, naime, u ponedjeljak počinje summit nesvrstanih.


Kubanski ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque odbio je potvrditi hoće li se Castro pojaviti na summitu. - Primit će neke strane dužnosnike koji će doći na sastanak na vrhu. Jedan od njih bit će glavni tajnik UN-a Kofi Anan. No zasad ne možemo potvrditi hoće li i sudjelovati u radu summita, istaknuo je.

Vezani članci Slika nije dostupna WikiLeaks: Fidel Castro 2006. za dlaku izbjegao smrt Slika nije dostupna VIDEO: Koncert u Havani privukao više od 650.000 ljudi

Tako gotovo pola stoljeća nakon prve Konferencije u Beogradu i 27 godina nakon što je sama ugostila summit nesvrstanih, Kuba je od ponedjeljka ponovo domaćin tom pokretu koji je uspio preživjeti povijesne promjene s kraja 20. stoljeća no pitanje je
koliko je spreman odgovoriti na nove izazove s kojima se svijet
suočava.

Nastao kao odgovor zemalja koji nisu željele pristati na
hladnoratovsku bipolarizaciju svijeta po željama velikih sila, pokret je danas sa svojih 116 država članica najveća skupina unutar Ujedinjenih naroda (191 država).

- Pokret nesvrtanih zemalja zastupa načela i stajališta većeg dijela međunarodne zajednice", pišu organizatori na interentskim stranicama summita u Havani.

Hrvatsku, koja od 1992. ima status promatrača u Pokretu nesvrstanih, zastupat će prvi put sam predsjednik Republike Stjepan Mesić

Tolika zastupljenost čini summit "jednim od najvažnijih na svjetskoj razini i zato će dokumenti prihvaćeni jednoglasno i u skladu sa statutom Pokreta nesvrstanih, biti odraz mišljenja većine naroda Zemlje, piše u uvodniku koji zaključuje da je i danas na snazi koncept nesvrstavanja, obrana mulilateralizma i borbe za mir i suradnju pred "agresivnom strategijom jedine postojeće vojne i gospodarske supersile".

Svijet će skup pratiti s pojačanim zanimanjem nakon jer je kubanski predsjednik Fidel Castro, komunistička ikona, američki protivnik i vladar s najduljim stažem, najavljen kao domaćin svečane večere u petak što će biti prvo njegovo pojavljivanje u javnosti nakon operacije prije mjesec dana koja je potaknula rasprave o razdoblju poslije Castra.

Nesvrstani su od samog osnutka bili raznorodna skupina sa zajedničkim nazivnikom zagovaranja načela miroljubive koegzistencije i nesvrstavanja ni u NATO ni u Varšavski pakt, no raspad Sovjetskog saveza te izazovi globalizacije promijenili su fokus svjetskih izazova.

Neki analitičari, poput gvajanskog političara sir Shridatha Ramphala, od 1975.-89., glavnog tajnika Commonweltha (organizacija bivših britanskih kolonija), drži da moć pokreta nije razmjerna njegovoj brojnosti jer svijetom vlada nekolicina zemalja izvan nesvrstanih.

Nijedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a nije članica nesvrstanih, ali Kina u pokretu ima status promatrača.

Pokret bi se trebao reformirati i zajedno s velikim silama tražiti odgovore na svjetska pitanja, drži Ramphal. Od velikih zemalja, članica nesvrstanih je Indija koja se uz Kinu
profilira kao skorašnja svjetska sila.

U nesvrstanima su Iran i Sjeverna Koreja, dvije zemlje pod pritiskom Zapada zbog nuklearnog programa, a od američke administracije označene kao zemlje "osovine zla". 

Predsjednik Stjepan Mesić će u svojem izlaganju na summitu predstaviti Hravatsku kao jednu od sljednica države čiji je tadašnji predsjednik Josip Broz Tito bio jedan od osnivača pokreta. 

Gosti u Havani bit će glavni tajnik UN-a Kofi Annan, glavni tajnik Arapske lige Amr Musa, predsjednik Afričke unije Dennis Sassou Nguesso, a među organizacijama ističe se Organizacija islamske konferencije,

Najbrojnije članice nesvrstanih dolaze s afričkog kontinenta, njih 53, a slijedi ih Azija s 38 te Latinska Amerika i Karibi s 24
(odnosno 26 jer bi u Havani trebali pristupiti Haiti te Sveti Kitts i Nevis), a Bjelorusija je jedina članica iz Europe.

U svojstvu promatrača uz Hrvatsku će biti predstavnici još dvije države s prostora bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina te Srbija a među 15 promatrača i dvije velike latinskoameričke zemlje Brazil i Meksiko, a iz bivšeg Sovjetskog Saveza Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan i Ukrajina.

Zamisao o neulaženju u vojno-političke blokove rodila se već
početkom 20. stoljeća i ostvarila kroz Konferenciju u Bandungu
(Indonezija 1955.) kada su se predstavnici 29 zemalja Azije i Afrike predstavili kao Treći svijet te preko sastanka na Brijunima 1956. kada su jugoslavenski predsjednik Tito, indijski Džavarharlal Nehru i egipatski Gamal Naser promovirali ideju nesvrstanosti.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju