"Ta obrana od balističkih raketa je od velikog značaja. Mi smo pred stvarnim prijetnjama", rekao je generalni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u Chicagu, gdje se jučer i danas održava summit tog vojnog saveza.
Pročitajte i ovo
Šefovi država i vlada 28 zemalja članica su službeno proglasili kako je prva faza razvoja gotova. Još tri faze su predviđene do 2020. godine. "Ovo je prvi korak prema našem dugoročnom cilju osiguravanja potpune zaštite za cjelokupno stanovništvo, teritorije i snage europskih zemalja", rekao je Rasmussen.
Za NATO, glavna prijetnja ne dolazi iz Rusije, kao za vrijeme Hladnog rata, nego iz zemalja Bliskog istoka, koje su se opremile raketama koje mogu doseći europsko tlo. U to se ubraja oko 30 zemalja, ali Iran je jasno identificiran kao potencijalna opasnost, s obzirom da je proizveo balističke rakete dometa od 2.000 do 2.500 kilometara, koje mogu pogoditi jugoistok Europe.
Štit će činiti vrlo snažan radar instaliran u turskoj Anatoliji, rakete SM-3 raspoređene na fregatama tipa "Aegis" u Sredozemlju, uz presretače postavljene u Poljskoj i Rumunjskoj. zapovjedništvo će se nalaziti u bazi Ramstein u Njemačkoj. NATO-ov raketni štit postao je tijekom godina sjeme razdora između NATO-a i Rusije te je utjecao na zahlađenje odnosa po prvi put nakon pada Berlinskog zida.
Rusija smatra kako štit predstavlja prijetnju za njezinu sigurnost i traži aktivno uključenje u taj sustav, ili dobivanje garancija kako taj sustav nema za cilj njezine kapacitete za odvraćanje. NATO, međutim, to kategorički odbija i želi zadržati sposobnost strateškog manevriranja.
Ruski ministar obrane Anatolij Serđukov je početkom svibnja upozorio kako su pregovori dvije strane "praktički u slijepoj ulici", što se i vidjelo i po tome da na summitu u Chicagu nema visokih ruskih dužnosnika. Rusija prijeti aktiviranjem sustava za antiraketnu obranu i raspoređivanju svojih raketa tipa "Iskander" u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na vratima EU, na Baltiku, ukoliko ne dobije ustupke od NATO saveza.
Generalni tajnik NATO-a rekao je da će savez nastaviti dijalog s Rusijom i izrazio nadu kako će u "određenoj fazi Rusija shvatiti zajednički interes suradnje u antiraketnoj obrani". Novi francuski predsjednik François Hollande rekao je jučer kako se Rusija i druge zemlje ne trebaju dosjećati ugroženim planiranim sustavom obrane NATO-a.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
