Nove satelitske snimke upućuju na to da Kina jača otpornost svojih nuklearnih snaga na mogući prvi udar. Navedene satelitske snimke koje je analizirao Reuters prikazuju razgranatu mrežu infrastrukture u blizini kineskih udaljenih silosa za rakete u pokrajinama Xinjiang i Gansu. Riječ je o više od 80 betonskih platformi, bunkera i komunikacijskih čvorišta povezanih s mobilnim raketnim sustavima i pratećim vojnim operacijama.
Pripazite
Od danas je ovo zabranjeno! Kazne su paprene
Analizirali letjelicu
Poznato čiji je dron koji je pogodio zgradu u Rumunjskoj: "U to nema sumnje"
Pripazite
Upaljen meteoalarm za više regija: Grmljavinsko nevrijeme diljem Hrvatske
Drugi misteriozni oktogonalni vojni objekt u kineskoj pustinji
(Foto:
GOogle Maps)
Razmjeri izgradnje ukazuju na značajno unapređenje utvrđenih objekata koji trebaju zaštititi kopnene nuklearne snage i osigurati pouzdanu sposobnost nuklearnog odgovora na prvi udar, u uvjetima rastućih napetosti sa Sjedinjenim Državama zbog Tajvana i regionalne sigurnosti.
Misteriozni oktogonalni vojni objekti
U središtu sustava nalaze se dva velika objekta u obliku oktogona u istočnom Xinjiangu, udaljena približno 140 kilometara i 230 kilometara jugozapadno od silosnih polja Hami. Izgrađena tijekom posljednjih šest godina, sadrže smještaj za osoblje, hangare za vozila, uzletno-sletne piste te željezničke veze koje ih povezuju sa silosima.
Snimke pokazuju opsežne vojne aktivnosti, uključujući vježbe s velikim vozilima, šatore te kamuflirana područja. Vojni analitičari navode da bi betonske platforme mogle služiti za mobilne raketne lansere, sustave protuzračne obrane ili jedinice elektroničkog ratovanja, no njihova točna namjena zasad ostaje nepoznata.
"Vidimo da se ova infrastruktura gradi u ogromnim razmjerima, pokrivajući tisuće kvadratnih kilometara pustinje izvan područja silosa. Riječ je o vrlo značajnom unapređenju i diversifikaciji kineskog strateškog nuklearnog odvraćanja", rekao je za Reuters Alexander Neill, suradnik američkog think tanka Pacific Forum.
Sve mogućnosti su otvorene
Kina formalno održava politiku da nuklearno oružje neće prva upotrijebiti, oslanjajući se na podmornice, zrakoplove i silosne interkontinentalne balističke rakete u slučaju odgovora na nuklearni napad izvana. Ipak, zapadni diplomati i vojni analitičari smatraju da bi Peking mogao koristiti nuklearno odvraćanje i prisilu u scenariju sukoba oko Tajvana. Predsjednik Xi Jinping nedavno je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi loše upravljanje sporom oko Tajvana moglo dovesti do "opasne situacije".
Hans Kristensen iz Federacije američkih znanstvenika rekao je za Reuters da je, s obzirom na opseg sustava i zahtjevne uvjete u tom području, teško isključiti bilo koju mogućnost. On i drugi stručnjaci navode da bi cjevovodi koji povezuju platforme i zapovjedna središta mogli sadržavati optičke kabele za komunikaciju.
"Uzimajući sve zajedno, postoji stvarna mogućnost da su oktogonalne strukture i neobične kule povezane sa sustavom C3 (zapovijedanjem, kontrolom i komunikacijama), kao i s aktivnostima održavanja i skladištenja povezanim s kineskim nuklearnim operacijama na silosnom području Hami za interkontinentalne balističke projektile", rekao je za Reuters Tong Zhao iz Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir.
Treći objekt u obliku oktogona u blizini nuklearnog poligona Lop Nur djeluje manje razvijeno i vjerojatno služi kao poligon za mete, s prikazima oštećenog tla i maketama zapadnih borbenih zrakoplova. Pentagon procjenjuje da bi Kina do 2030. godine mogla imati oko 1000 nuklearnih bojnih glava te istodobno razvija sustave ranog upozoravanja, koji mogu otkriti dolazne projektile u nekoliko minuta.