Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Samoupravu je uživala i ona je uključivala i uporabu vlastitog jezika, no izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španoljske vojske i taj dan slavi kao nacionalni praznik.
Pročitajte i ovo
ZASTRAŠUJUĆI PRIZOR
VIDEO Megapožar zahvatio europsku zemlju, a onda se stvorio moćan oblak: "Nadmašio je ljudske mogućnosti"
Sedmi dan prosvjeda
Katarina Alvir iz Barcelone: "Prosvjednici punili vrećice papirom i bacali ih na policajce te poručuju da bacaju smeće na najgore mjesto u gradu"
oglasila se policija
Pronađena ljudska lubanja na obali Save: Otkriveno o čemu se radi
Severe Weather Europe
Objavljena nova prognoza za travanj: Nakon zatopljenja stiže preokret, evo što se očekuje
Dobar glas daleko se čuje
Otkriće u Zagorju: Žene iz cijele Hrvatske dolaze u bolnicu o kojoj se sve više govori
U doba nacionalnih pokreta u Europi u 19. stoljeću svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya.
U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovno je stekla kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine.
S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuje gotovo 10 milijarda eura na godinu.
Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i danas iznosi između 45 i 50 posto. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.
Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi.
Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos uvjerava da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistčki status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.
Prije dva tjedna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će Europska unija priznati neovisnost Katalonije samo ako se provede zakonit referendum, što prema sadašnjem španjolskom ustavu nije jer se treba provesti na čitavu teritoriju monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i Španjolski ustavni sud. (Hina)